Te mea nei e pau tena fakaaogaaga me ko data e tausi kae/io me ne toe faite i se server i tou tafa io me ‘mao io me i luga i te cloud.
A Pokotiaga
- Tino galue e fakaaoga, ‘fuli, tufa io me ‘solo sensitive files pela mo tala o peofuga io me famauga totino, io data ‘funa a te kampane.
- Tino galue e fakaaoga ki tino fakatagi koa e se saoloto latou o fakaaoga.
- Fakaloiloi, kaisoa iloga, fakamasei, fakamatakutaku, tautali muni.
Pule i te Fakaaogaaga– Pulega
Koe e tau o pule me ko oi e fakaaoga so se file, folders mo applications – me se tokotasi io me se potukauga – i te fakaaoga Active Directory manafai e isi sa Windows Sever, io me faiga e tai pau i nisi operating systems. Pela, tino katoa i te matagaluega o akauni e mafai o fakaaoga te tusi fakamau mea ‘togi, ka emo latou fua kola e isi ne olotou saolotoga fakaaoga faopoopo e mafai o onoono ki likilikiga o peofuga. Fakamautinoa me i tautali ki mea konei:
- Masani o toe iloilo faeloa me ko oi e mafai ke fakaaoga fakamatalaga, kae fuli saolotoga manafai e ‘tau.
- Fakatapula te napa io mot e aofaki o tinogalue e nofo mo saolotoga o ‘tino pulepule’.
- Ata mafaufau me fakasoa pefea saolotoga o fakaaoga. Pela, i fakapotopotoga ‘lasite mea nei emafai o fai i te tulaga se tino tokotasi i loo te filifili fakatau tino ki sua tino.
- Mafaufau ke fakasaoloto fua latou mo akauni a saolotoga ki mea kola e manakogina ki olotou galuega. Pela, se backup user e se manakogina ke fakapiki ne ia software kae ke fakagalue fua ne ia back-up mo mea kola e galue tasi mo back up. Poloka so se avanoaga pela mo te fakapikiga o software fou (e fakaigoa ki ‘principle of least privilege’).
- Mafaufau o fakagalue pulepulega faopoopo ki luga i a latou kola mo saolotoga fakaaoga fakapitoa, pela me se iloiloga tai pili mai.
- Tinogalue katoa e tau o isi ne lotou user ID – login ki username kae fakapatonu ki se password. Meaq nei e tau o fai pela me ne kii ki ofisa io me ne alarm code a tino takitokotasi, kae moa e fai fakatasi io me fakamaseigina i so se auala.
- I fakapotopotoga ‘lasi, kafai a fakamauga e fai te mo se tino galue fou, fakapatonu me tino kesekese e fai olotou fakamuaga o te tino galue, fakatokaga o peofuga mo fakaaogaga o IT (fakaigoa ki ‘segregation of duties).
- Onoono faka’lei ko computer katoa ke tau o login ka eke mafai katoa o log lout ia latou loa manafai e tiakina se fakaaoga mo se leva e fia fua minute.
- Te atafai e tau o fai ne so se tino galue tela e avayu ki ei te saolotoga o fakaoga mea i te taimi ne kau atu ei ki te fakapotopotoga, io me sui tena tulaga / masiki ki luga.
- Solo a saolotoga o fakaaoga o tino i te taimi loa ko tiakina ei ne ia te kampane.
- Pulepulega i te fakaaoga – fakapatonuga Tasi loa se tino e fakaasi me koi a ia (i te fauluga tena username) tela iā ia e saoloto o fakaaoga se tasi o file, folder io me se applications, latou e tau ke vave loa o fakatalitonu me ia latou loa kona i lotou muna. E tolu auala masani e mafai ei o fakatalitonu me ko oi latou:
- Se mea e nofo mo latou pela me se smartcard, kii io me se electronic token – io me se unique random encryption key.
- Se mea e iloa ne latou, pela me se password, PIN io me ko te igoa o tena matua.
- Se mea ia latou, pela me se biometric (fingerprint io me se iris) scan.
- Fakaaogaga o se mea e tasi, maise lo ate password, e maua mai ei se levolo ‘fakatuagagina o talitonu ki te iloga o te tino. Fakaaoga e lua me tolu auala fakatalitonu e lasi tena puipuiga ona me fai ne ia tino fakaloiloi me ko latou ke tai faigata.
- Mo password, se mea e taua ke fakapatonu me tautali latou ki mea konei:
- Fakapatonu me i tino galue e fakaaoga password kola e fuifaitaugina. E fai te fakatokaga ke talia fua password kola e fuifaitaugina kae loka i tua manafai e fakauke taimi e fakaoga se password fakatea.
- Akoako a tino ki te taua o password fuifaitaugina mo pokotiaga mai social engineering.
- Fuligina default passwords.
- Fakamaoni ke fuli a password i taimi masani, i taimi kesekese.
- Fakamalosi te fuli faeloa o password, maimua o taimi e mafaufaugina. Kafai ko pei keatea meafaigaluega ko se manakogina, fakapatonu me ko oti loa ne puipuigina i te tapalega katoa o password pela foki mo sose fakamatalaga ‘funa.