Fakamoemoega mote tau atu o se DDoS
- Fakatogafiti ke maua ne sene / fakatogafiti ke maua sene mai te loosi tauanoa
- Fakamaseiga io me fakamasei kise tulaga ko se toe maua o toe matalei tou igoa.
- Fakataufaiga se tonu (te puke au tino kola e togi au mea mai te fakaoga o avanoaga mai i mea a koe kola ko toese io me ko galo).
- Se loto masei kia koe io me ko tau pisinisi.
- Te manakoga ote loto ke maua se takulelei mai luga i se fapotopotoga o tino amio masei.
- Hactivism.
Puipuiga o tau pisinisi
I niisi faipatiga, DDoS attacks e mafai o auala mai i vaega foliga e uke, kae pela mo nisi vaega aka ote internet e manakogina se iloa tela e loto atu ke maina faka’lei kae ke mafai foki o puipui atu mai ia latou. Kafai e isi se pogai e talitonu koe me e isi se avanoaga ke mafai koe o pokotia mai se DDoS attack, matou e fautua atu ke sala ke maua se tino e poto ite teke o vaega DDoS kae e maina faka’lei mote toka oia o puipui tau pisinisi. A ia e tau o mafai ne ia o tautua kae fakatoka se auala e mafai o fakafoliki te avanoaga ke pokotia tau pisinisi.
Palani mote fakasoa ote uke o mea e kafi o tausi
A fapotopotoga katoa kola e isi ne olotou website e tau o fakapatonu me ia latou e puipui faeloa mai te uke (kae seki fakamoemoegina) o mea konei e lua, kola e see ite tulafono mo niisi auala fakaloiloi.
Koe e tau o fai sau iloiloga ki vaega pokotiaga, kae ke aofia iei ne ikuga fakatau, kae ke fakatuu iei te web server capacity, bandwidth mote malosi o ia o fakasoasoa kae mafai o fakatele ate lasi ote manakogina. Fakatoka mo tou hosting provider ke
fakaavanoa fakateletelega mote mua o fakateletele o short-or-no-warning loads kae ke mafaufau foki ki load-balancing kite uke o vaega servers. A fakatokaga konei e aumai tasi loa mote togi, kae koe e tau o fakapaleni ki luga ite pokotiaga mo ikuga o latou ki luga i tau pisinisi kae fakamoemoe me e mafai o fakatoka se ikuga lei kiei.