English

E fai pefea koa au tino galue ke saogalemu online

Fakaakoga au tino galue ko te meat aua loa o te puipuiga mai pokotiaga online mo te soliga o tulafono o te puipuiga o fakamatalaga. Te software tafasili loa i mea tau puipui i luga i te internet e toe itiiti loa ko seai se aoga manafai a tino galue e seiloa ne latou o fakatino te phishing email, mo te firewall malosi loa e mafai loa o se aoga manafai e seai ne atafaiga faka’lei o password.

Training kola aoga e tasi o faifaiga e fakamautinoa ei te saogalemu online mo te agai atu ki luga i te sona ulu mai o tino amio masei ona ko tama mea see a tino e fai – se saga, se tautali io me foki loa o fai uiga masei – se tasi o pogai e lasi te fakamafua ei te soli tulafono. Tino galue e manakogina ke mafai loa o maua ne iloa o latou i mea tau puipuiga i te fakaaoga loa olotou pogai totino, lagona mo kiloga ko te mea ke fai a uiga kola ‘lei’

Manatu maluga

Te manatu maluga ke mafai a tino galue o faite uiga tela ke fesili kia latou a fesili konei mai lalo pela me se vaega lua – kae iloa te tali tonu:

  • ‘Sea te corporate data e mata nei e mafai aku o fakaaoga?”
  • “nea a fakasalaga o te soli … ki te fakapotopotoga/ kia au?”
  • “Sea te pokotiaga?”
  • “nea pulepulega a tatou e isi nei?”

Faiga o akoakoga

Te fakamunaga lauiloa: “lagona ne au kae puli ia au. Lavea ne au kae masaua ne au. Fai ne au kae ko au loa ko malamalama” e tonu loa manafai e vau foki ki puipuiga o cyber mo fakamatalaga.

E isi ne vaega o auala e mafai koe o fai akoakoga kae lasi te aoga. Mea nei e fano loa ki luga i te fakapotopotoga, tino fakalogologo mo au fekau, tela la te polokalamee tau loa o faite ki manakoga totino o te fakapotopotoga. Koe e tau o fesuiaki i auala e lua, pela me kamata ki nenai mea fakakata e olo i loto, kae tau faeloa o isi se avanoaga o faifakatasi.

  • Akoakoga pela mo faleakohga e mafasi kii loa o lasi te fakatau fesokotaki kae e tai pau loa, se enivalomene e ‘lei ki te lasiga o tino – maise loa manafai e isi i ei se faiakoga e kau atu ki ei.
  • Akoakoga ki mea tau computer e lei ki loa mo fakamalosi kae lei mo akoakoga mo se vaega mataupu, tela e mafai o fakaakoako i vaega. Te lasiga e fait eke mafai o mafai o fakaaoga i te taimi mot e koga tela e ‘lei kit e tino galue. E mafai foki o faulu i ei a mea faifakatasi.
  • Fakasalauga mo faipatiga ne mea loa e lei mo mataupu kola koi fou o fakamatala, kae mo fakapotopotoga kola e uke lotou koga e fai ei.
  • Video e fakaasi mai me se mea tela e lasi tena fakailoa o vaega mataupu (pela mote mea e matea i te YouTube).
  • Posters e fakaasi mea kola e matea ki mata kae fakamalosi se mataupu tela se mafulifuli.
  • Mea fai i luga i taipola / kaiga tutonu ka akoga e mafai o fai pela me se fakamasaniga kae fakafiafia.
  • Emails e mafai o fakaaoga mo fakamalosiga kae aami mai tino galue ki te faiga akoakoga.

Mafea e fai ei Akoakoga

  • Kafai a tino galue e aumai ki te kamupane latou e tau o maina i te fakanofoga a te kamupane mea tau puipuiga mo meafai masani pela mo te logging in- pela foki mo lotoumea e fai manafai e ulu loa penei ki loto ifale.
  • Koe e mafai o faite i luga i te puipuiga i aso takitasi mai tua o te kau atu o latou ki nisi akoakoga ki puipuiga o internet valevale.
  • Akoakoga o mea tupu mo te fakailoaga ki te lasiga o te kamapane e ‘tau loa o fai manafai e isi se mea e tupu ki puipuiga io me se pokotiaga fou e sae mai i te lalolagi.
  • Tausaga (io me tai fakauke) akoakoga o toe fakamasaua e taua.
  • E mafai foki ne koe o ave ki tino ke mafai o fakaaoga te website tenei mo nisi online fautuaga o puipuiga mo lotou tauloto.
  • I mea taki tasi, akoakoga e tau o fakaaofia se ata saukatoa o pogai me kaia e taua ei te puipuiga o fakamatalaga, fakatasi mo te akoako atu a fakamatakuga mo pokotiaga.

Akoakoga fakamasani

  • Fakanofoga a kamupane, pela mo te fakaaoga tau o fakanofoga.
  • Fakamatalaga o meafai tumau pela me fai pefea ke connect ki se server a te kamupane, fuliga o password etc.
  • Ko oi ke fesili ki ei manafai e manakogina se fesoasoani io me se fautuaga.
  • Tina fakamasaniga mo pokotiaga, pela mo malware, hacking, fraud, software piracy, harassment, data protection, protection of information assets.

Puipuiga Masani

Tino fai pinsini e fakafeagai mo te lasiga o fakalavelave pau loa mo taua kona mai fale. Te mea loa e kese i ei me te mea ne fai ne se tino galue e mafai o pokotia ei te pisinisi katoa, kae pela la mo koe i te fale ko koe loa e panaki mo pokotiaga i tef ale. Sua mea, pisinisi e feagai foki mo pokotiaga faopoopo mo mea fakamataku kola e manakogina ne vaega faifaiga e kese.

  • Computer mo mobile device puipuiga: e fai pefea te faiga o update, fakolaga o se firewall, puipuiga mai malware.
  • Fakaogaga o web browser kae saogalemu, fakagata pop-ups, fakasekega site fakaloiloi, asiga tela se e-commerce io me se faiga o sene ne encrypted.
  • Fakalavelave mai faifaiga: puipuiga o mea lavea, emails fakaloiloi, phishing password, fraud mo e kaisoaga o iloga kae fakaseke foki pefea, nea mea e fai mafai e isi se fakalavelave io me se mea seiloa tonu i se mea.
  • Fakalavelave mai pisinisi; fakalavelave ki te puipuiga o data, tulafono o tino galue, tulafono o galuega, tulafono o feagaiga, tausiga o fakamaltaga taua a te kamupane mo te fakasekega software io mo nisi mea ‘funa.