English

e Procurement

eProcurement, io me alaga togi o pisinisi-ki-pisinisi, se auala e tasi kooti ne puke ne fapotopotoga e uke mo fai se auala e toese iei a fakatokaga o togi o mea kae faka’lei foki iei te fakateletelega o mea. E manakogina malosi se atiakega fakanaa ki luga i mea fakateletele, fakatausokoga, te tukufakatasi mote fakatelega o mea mafulifuli, kae ko manatu o tino poto ki luga ite leva ote foki mai ote aoga ote atiakega tenei e mavaevae. Te uiga tonu, a sokoga o pisinisi fakataugasoa e faite kise tulaga maluga ote talitonu, kae ko vaega kola e kaufakatasi i alaga togi o pisinisi-ki-pisinisi e manakogina se feitu faopoopo: puipuiga. E uke a fapotopotoga e fakaseke ne latou te faiga masani me se talitonu kite fakapatonu ote tekinoloti kae talitonu me te pokotiaga mai tino amio masei mote fakamasei olotou mea faigaluega e lasi atu ite maua o mea lei.

Tela la e fakataua te fai akoakoga lelei e fakamasani (kae i taulasiga o taimi, ke tautali ki fakanofonofoga) ke fakatumau kiei manafai e oko mai ki mea tau cyber mo information security. Kafai e se fai penei, tau fapotopotoga ka fakaavanoa ki pokotiaga … pena foki mo niisi putukau kona e fai sokoga mo koe kae e mafai, o pena foki niisi e tali kise avanoaga.

A Pokotiaga

Ate tulaga tela e nofo iei a data, ko gasolo loa o lasi te faigata o fakapau, kafai e isi se vaega se malosi i databases e tufatufa, tona uiga e mafai o isi se avanoaga ke pakia se feitu io me ko feitu e lua ose potukau e aveave olotou sokotakiga pena foki ki niisi e kau kola e isi ne olotou sokoga kite kau tena.

Kafai a data ko faka aasi fakatasi ite auala o email io me i online access portals, a putukau i feitu e lua e mafai o nofo pokotia kafai e isi se tino e ulu ki loto ite vaa tenei aunoa mose taliaga – tela e mafai o fakaiku kite fakaloiloi me se tino fakatea, kaisoa iloga ote tino, kaisoa koloa kope, lamalama o kaisoa, fakamaseiga o mea a tino, fai fitoi a tino, pokotiaga o alagaa sene, soli tulafono ose feagaiga io me kote fakamasei tou nofoakiga.

Te feitu vaivai e fanake kafai foki e uke fapotopotoga e kau atu kite putukau konei.

A alaga togi o pisinisi-ki-pisinisi tela e saogalemu

Se vaega e tasi ke mautinoa me isi se alaga togi o pisinisi-ki-pisinisi kote robust cyber mote information security i loto i tau fapotopotoga.

Koe e tau foki o masaua me i au tino e maua mai ei au mea me e mafai io me se mafai o puke akoakoga fakatea mo vaega kilokiloga ki feitu penei kae e tau o sukesuke faka’lei pela me se mea e tasi ote sukega faka’lei, pela foki loa mote mea e tau o fai ne tino togi mea kola e ulu ki loto ise vaega fakatokaga o togi i luga i internet, mo koe.

Ia koe te tiute pela me se tino togi mea io me se tino e fakasoa kope ke mautinoa ia koe e fai ne koe levolo lelei o mea tau puipuiga i vaega technical safeguards, fakateletelega mo akoakoga mo uiga o tino galue.

Koe e tau o fakatoka ise taimi fakavave ite taimi e ulu koe kite

vaega putukauga kola e fakasoa kope, te nofoakiga, natula mote levolo o puipuiga e manakogina (kafai e isi), mote loto kiei io me ko fesokotakiga ke maua ne fakatokaga mo tulaga e manako koe kiei mo latou kona e kau tasi koutou ite putukau tena. A soa lasi e masani o malosi fakanofonofoga a latou, kae e mafai o kesekese tulaga o latou fakatau kite lasi mote vaega e kau kiei tau fapotopotoga i luga ite avanoaga o tou sokoga kite putukau tenei.

A koe e mafai o maua se tulaga lelei – mote iloilo foki tulaga o ou soa i loto ite putukau tenei – i loto io me mose fesoasoani mai tino iloilo mai tua. Te fautuaga tenei e avatu ite site tenei e fakamoemoe ke fesoasoani kia koe ke iloa ne koe a feitu kola e tau o iloilo kae avatu vaega fesoasoani mo fautuaga likiliki ki feitu kona.