English

Fakatumauga ote Pisinisi & Fakaleiga mai Fakalavelave tupu

Te iloa me tausi pefea tau ‘pisinisi pela mo te masani’ manafai e tupu se fakalavelave ki luga i data io me ko technology problems, se mea taua. Te tupu fakalavelave ki luga i te fakateletelega o meafai, te fanaifo io me kote seai se fesoasoani ki tino, te fanaifo ote alaga sene maua mo te fakamasei te lei ote pisinisi ne vaega katoa kola e mafai o pokotia mai te se lei o fakanofonofoga e fakatu. Te mafai o palani te fakatumau te pisinisi se ala e tasi e mafai o fakatu ke maua se insurance ote pisinisi ke saogalemu io me foliki ate vaega togitogi, io me kote mafai o maua se avanoa mo se pisinisi fou io me kote fakatumauga ote pisinisi.

Te vaega muamua ko te fakamailoga vaega taua o tau pisinisi (mai te fakaaoga te fakatelega tela e iloa ki te ‘Business Impact Analysis’) mo pokotiaga kola e sokotaki mo te fakatelega – mo te fakafolikiga o pokotiaga kote mea ke mafai o fakatumau te fakatelega i te taimi e isi se mea tupu fakafuasei kae e mafai loa o galue a fakateletelega masani. A vaega taua e tau mafaufau kiei manafai e faite te palani ki te fakatumauga ote pisinisi e tau o aofia i ei:

  • Te seai se taliaga
  • Galo o tino galue taua
  • Galo o koga taua maua mai ei a mea
  • Galo o fakateletelega taua

Te Business Impact Analysis e fakamailoga te ‘Recovery Time Objective’ (te leva mote levolo ote fakatelega ote pisinisi e tau o foki kiei mafai e tupu se fakalavelave) kote mea ke see tupu ne fakalavelave kola se mafai o fakalei.

IT systems e tau o fakatoka ke malosi kae manakogina ke avanoa o fakafetaui ki manakoga o te pisinisi mote Recovery Time Objective. Tela la kafai se vaega e manakogina ke avanoa ise 24 x 7, te fakateletelega o fesoasoani kite vaega tena e tau o fakaagai te manakoga tena. Pela, se website ote kamupane tela ana tino togi mea e faualu olotou mea ke togi, e tau o avanoa ise 24 x 7 kae manakogina te malosi ke mafai o agai manakoga. Niisi fakateletelega, e mafai o see avanoa i nai itula koi tuai o kamata o tupu fakalavelave ki te laina ki lalo o mea togi, io me ko feitu faka tulafono io me ko fakanofoga fakatauga tupe. Nisi fakateletelega e mafai o taua kii i nai taimi kae e see ki niisi (pela mo fakateletelga o peofuga).

IT systems (servers mo telecoms infrastructure) mo fapotopotoga lasi e masani o fakanofo i datacentres. Datacentres e fakapau a mea ke tausi i sua koga ite mea mana tupu ne fakalavelave kise datacentre, a fakateletelega e suiaki (‘failover’) ia latou ailoa kite lua o site (fakaleiga o mea tupu fakafuasei). Datacentres e manakogina ke nofo kise vasia e mao kote mea ke se pokotia mai se fakalavelave e tasi. A sukesukega e tau o fai saale i taimi masani, mo fakateletelega taua kae kafai e tau, te datacentre katoa.

Fakateletelega e tau o back ke se galo a data io me masei. Te back up soko e fakamailoga ne te ‘Recovery Point Objective’ – tela e fakauiga ki te feitu e fakatapula tela e mafai o galo iei a data mai se fesoasoani o IT ona ko se fakalavelave lasi e mafai tupu. Te Recovery Point Objective e fakaavanoa ki tino lomi se taimi ke galue kiei. Pela, kafai e fakatoka kise faa itula, tona uiga te practice offsite backups e tau o fakatumau loa te tausiga – se daily offsite backup ite kaseti e see lava

Ki fapotopotoga foliki kola se fakaaoga te fesoasoani o datacentres, a backup e tau o tausi i se koga i tua kae ke nofo ise koga e saogalemu mai te afi. Te vaitau e taofi ei a backups e fakapatino ki luga i manakoga ote pisinisi, io me i niisi pogai, fireproof safe.

A sukega e taua o fai ke iloa i backup e teletele lei kae sao kae ko vaega backup tofotofo e tau o fakaola ise taimi masani kote mea ke mafai o faka mautinoa i data e lei, e mafai loa o faitau.