A vaega malware kesekese
Virus
Te virus se file tela ne tusi mote fakamoemoega ke fakamasei, io me mo fai faiga amio masei pela mote kaisoa. E isi e se lavea kite tino e fakaoga te computer, kae e uke e teletele i loto, kae e se lavea ne te tino e fakaoga te computer. E uke a vaega virus. Pela, mote worm, e kafi o asiasi puipuiga vaivai ko fakasalalau iei aia o piki ki niisi computer kola e ola tasi i loto i networks. A te Trojan horse (io me kote ‘Trjoan’) se polokalame tela e lavea atu me lei kae tela la e funa a vaega faiga masei. Fakatautauga, i virus konei e mafai o oko ki tau mea faigaluega ite foliga ote Trojan, mote mafai ne ia o toe faite ona foliga koi tuai o fano kite sua mea faigaluega (se worm) kae ko lomi pela me se vaega e tasi ote spyware.
Spyware
Spyware se vaega virus tela ne lomi mote pogai ke kaisoa fakamatalaga o tau gasuesue i luga i tau computer io me niisi faigaluega. TIno tusi spyware e isi ne aofaki fakamoemoega o latou, te taulasiga la iei ke fakaloiloi ke maua ne sene io me kaisoa iloga totino. Spyware e mafai o fakatele se aofaki o faifaiga se lei ki luga au mea faigaluega, pela mote fakatu a fakasalalauga ke kaisoa au fakamatalaga faletupe mai te pei ata o sites kola ne asiasi koe kiei pela foki loa mo te fakamau au taipa kola e fai (e fakaigoa kite keylogger). Spyware e mafai foki loa o toe faite aia neia. Se vaega tela koa lasi ite vaitaimi nei kote spyware e fakaigoa kite Remote Access Trojan (RAT), tela te tino fakaloiloi io me se cybercriminal e mafai ne ia o puke maloo o mea faigaluega kola ko pokotia kae fakaoga ne ia pela me ko ia te tino e pule. Mea nei e mafai o aofia iei fakaolaga a webcams kae onoono ki mea a te tino e fai.
Ransomware
Ransomware se vaega malware tela e takolekole ki loi kae ko mafai iei cybercriminals ke loka a computer io me ko niisi mea faigaluega kae nofo i se koga mao, ko charge iei se ransom ke ‘tala’ te computer. Ransomware e fakamatala lilo ite site tenei.
Niisi vaega malware e aofia iei rootkits, adware mo scareware kola e se tonu.
Auala e mafai iei o pokotia a mea faigaluega
Malware e mafai o taua atu ki tau computer io me ko niisi mea faigaluega i auala konei:
- Talaaga o tusi piki ki email kae e pokotia pela mo .exe files.
- Talaaga o files pokotia mai web-based digital file kola e ave ki kamupane (pela mote HighTail (formerly YouSendlt), Dropbox).
- Te aasi ki websites kola ko masei, kae ne fano koe kiei mai fakatonutonuga o links fakaloiloi i loto i emails io me ko social media posts.
- Mai luga ite internet, auala kola se lavea ne tino (worms ne vaega penei).
- Macros i loto i application documents (word processing files, spreadsheets etc).
- USB kola e piki ki mea faigaluega (pela mo memory sticks, external hard drives, MP3 players, cameras).
- CDs/DVDs.
- Malware e mafai o faite ne fakamaseiga lasi kola e aofia iei:
- Kaisoa iloga totino.
- Auala faka loiloi.
- Puke maloo olaga totino.
- Kaisoa, tapale kae / io me fakamasei a data.
- Te se tautali ki puipuiga tulafono o data.
- Faka tuai io me se maua o galue te computer.
Internet security software
E taua ke fakatumau te fakafou saale o tau internet security anti-virus, anti-malware software kote mea ke katoatoa te puipuiga. E miliona a vaega malware fou e maua i tausaga takitasi, tela se aofia iei vaega fou kola e soko ki mea mua. A latou takitasi e tofu mo foliga io me ko ‘signatures’ tela e faka avanoa potukau faite internet security software ke maua ne latou kae faite mea fou ke teke atu.
Te taulasiga o internet security software e downoad loa ia latou a fakafouga konei (niisi taimi e taku ki ‘definitions’) i taimi masani, manafai koe e online kae kooti ne togi te tausaga ke fakaoga ne koe (kafai se mea e togi). Te mea nei e tau o puipui ne ia mai vaega fakamataku fou o malware. A te software e fai scans mo viruses i vaega auala kesekese penei:
- E scan ki emails kola e mai mo viruses e piki kiei.
- E asiasi a files manafai ko tala io me taimi e faite iei ke fakapatonu me e se pokotia.
- E fai ne scan masani i files i loto i tau computer. E isi ne internet security software e scan foki a faigaluega kola e soko kite vaega faigaluega o USB (eg memory sticks, external hard drives, PM3 players), ite taimi e piki ei latou nei. Niisi e fakaasi foki a websites kola e isi se masalosaloga me pokotia.
- Internet security software e se puipui ne ia koe mai:
- Spam.
- Sose vaega fakaloiloi io me se sua faifaiga masei online e se auala mai malware.
- Se hacker e taumafai o soona ulu ki loto i tau computer i luga ite internet.
- Internet security software e se ‘lei kafai e tamate io me se fakafou kite toe vaega fou ote teke a vaega virus.
Te filiga ote internet security software
Fakatauga kite lasi o tau fapotopotoga, e uke a vaega filifiliga kola e mafai o fili me tefea te internet security software o togi:
- Package or standalone antivirus/antispyware software
- Te taulasiga o internet security software vendors e togi ki tua polokalame kola fua e scan ki viruses, pela foki ki security packages kola e fakatoka niisi puipuiga pena mo firewall, spam filtering, anti-spyware controls mo internet content filters. E isi ne antivirus/antispyware e avanoa i paketi kise togi mama tela e kafi ne sose pisinisi o togi. A vaega konei e tau o ulu iei mea katoa kola e manakogina ke puipui au computers, mea faigaluega mo niisi fakatokaga mai mea fakamataku online, kae aoga iei te togi mai tafa ote togi takitasi fakatea.
- Mafaufau ki internet security software kola ne fakavasega ke faigofie te installation, fakafouga mote fakateletelega ke mama i te vaasii o mea faigaluega e uke.
- Internet security software seai se togi
- E uke a vaega kesekese antivirus/antispyware kola e seai se togi –
- e aofia foki iei ne mea mo fakaoga i pisinisi. Ite taulasiga, mea ‘free’ konei ne vaega kola e fakafoliga ki mea kola e kafi to togi, mote fakamoemoe mai tino faite ne latou kote mea ke mafai koe o fakafou ise taimi mai mua. A te puipui o ia e fakatau me pau loa mote vaega o ia tela e togi, kae ko nai mea e fakatapula io me seai ne technical support kae niisi fakatokaaga e foliki, pela mo fakasologa o full scans.
- Windows Defender software e aofia – kae fakaaofia loa ia ia – i loto ite Windows 10, Windows 8, Windows 7 mote Windows Vista. Te Microsoft product e faite ke puipui, ave keatea, kae quarantine spyware i loto i Microsoft Windows. Tona igoa muamua kote Microsoft AntiSpyware.
- Niisi fapotopotoga mo putukau togi mea ki tua e fakaavanoa security software fakatasi mote computer. A koe e se manakogina ke fakaoga te security software tena, kae kafai koe e mafaufau ke tausi o fakaoga loa kiei, sa puli la o subscribe mafai kooti te taimi tela fakaavanoa seai se togi kote mea ke fakatumau te fakafou.
Manatua foki me a koe e tau o onoono fakalei ki tino kola e togi mea ki tua o tautali ki fakatonuga koi tuai o fakaaoga se internet security software product mo sua isi – ite mea ma fai iei mea loa koa se aoga katoa e lua.
E maua i fea internet security software
Internet security software e avanoa i websites kola e togi iei, koga togi mea tau computer kola e fakapitoa ki pisinisi, niisi koga togi kola e lasi kae lauiloa mo koga togi online. Kafai e togi ite sitoa, e masani o faulu kise disk ko download iei a fakafouga mai luga ite internet mafai ko fakaola. Kafai e togi online, e fakatele loa ia ia te download ote vaega fou tela e aofia iei vaega valevale o ia. E isi ne internet security software kola e se togi kona ne fakamatala mai luga, e avanoa foki i nai internet service providers (ISPs) mo faletupe. E mafai foki o download free software mai ite internet, kae e tau koe o fakapatonu me e fakaaoga ne koe se website e tonu.
Puipuiga o virus mo spyware
Mai tafa ote fauluga ote internet security software mote fai ana fakafouga, e isi niisi auala e mafai o tausi au computers, mea faigaluega tauave mote network o puipui mai viruses mo spyware. Me fai mai, te puipuiga e lei atu ite faka’leiga.
- Sa tala a files kola e piki ki email kola e mai ise tino seiloa ne koe, se mea masalosalo koe kiei io me se koga se mautinoa.
- Fakaeteete ite fakaoga mea kola e soko kite USB (eg memory sticks, external hard drives, MP3 players) me latou e masani o tauave viruses.
- Fakaeteete ite fakaaoga CDs/DVDs me e mafai foki o isi ne viruses iei.
- Sa tala ne files mai web-based digital file delivery companies pela mo HighTail (formerly YouSendlt) io me ko Dropbox tela ne mafai o upload mai se koga seiloa, se koga e isi ne masalosaloga io me se koga se fakatalitonugina.
- Fuli kite macro protection ite Microsoft Office applications pela mote Word mote Excel.
- Togi fua software lei kola mai kamupane kola fakatalitonugina.
- Kafai e download free software, fai mote faeteete lasi kii loa.