English

Malware

Te muna malware e fakauiga ki software kola e lomi kae tufatufa ke maua se auala ki loto i computer aunoa mose fanoi ki niisi mea faigaluega kola e ola, fakamasei olotou fakatelega masani, taetae a fakamatalaga funa kae taua, io me fatiotio ki loto i niisi tino kola e fakaoga mea faigaluega.

A vaega malware kesekese

Virus

Te virus se file tela ne tusi mote fakamoemoega ke fakamasei, io me mo fai faiga amio masei pela mote kaisoa. E isi e se lavea kite tino e fakaoga te computer, kae e uke e teletele i loto, kae e se lavea ne te tino e fakaoga te computer. E uke a vaega virus. Pela, mote worm, e kafi o asiasi puipuiga vaivai ko fakasalalau iei aia o piki ki niisi computer kola e ola tasi i loto i networks. A te Trojan horse (io me kote ‘Trjoan’) se polokalame tela e lavea atu me lei kae tela la e funa a vaega faiga masei. Fakatautauga, i virus konei e mafai o oko ki tau mea faigaluega ite foliga ote Trojan, mote mafai ne ia o toe faite ona foliga koi tuai o fano kite sua mea faigaluega (se worm) kae ko lomi pela me se vaega e tasi ote spyware.

Spyware

Spyware se vaega virus tela ne lomi mote pogai ke kaisoa fakamatalaga o tau gasuesue i luga i tau computer io me niisi faigaluega. TIno tusi spyware e isi ne aofaki fakamoemoega o latou, te taulasiga la iei ke fakaloiloi ke maua ne sene io me kaisoa iloga totino. Spyware e mafai o fakatele se aofaki o faifaiga se lei ki luga au mea faigaluega, pela mote fakatu a fakasalalauga ke kaisoa au fakamatalaga faletupe mai te pei ata o sites kola ne asiasi koe kiei pela foki loa mo te fakamau au taipa kola e fai (e fakaigoa kite keylogger). Spyware e mafai foki loa o toe faite aia neia. Se vaega tela koa lasi ite vaitaimi nei kote spyware e fakaigoa kite Remote Access Trojan (RAT), tela te tino fakaloiloi io me se cybercriminal e mafai ne ia o puke maloo o mea faigaluega kola ko pokotia kae fakaoga ne ia pela me ko ia te tino e pule. Mea nei e mafai o aofia iei fakaolaga a webcams kae onoono ki mea a te tino e fai.

Ransomware

Ransomware se vaega malware tela e takolekole ki loi kae ko mafai iei cybercriminals ke loka a computer io me ko niisi mea faigaluega kae nofo i se koga mao, ko charge iei se ransom ke ‘tala’ te computer. Ransomware e fakamatala lilo ite site tenei.

Niisi vaega malware e aofia iei rootkits, adware mo scareware kola e se tonu.

Auala e mafai iei o pokotia a mea faigaluega

Malware e mafai o taua atu ki tau computer io me ko niisi mea faigaluega i auala konei:

  • Talaaga o tusi piki ki email kae e pokotia pela mo .exe files.
  • Talaaga o files pokotia mai web-based digital file kola e ave ki kamupane (pela mote HighTail (formerly YouSendlt), Dropbox).
  • Te aasi ki websites kola ko masei, kae ne fano koe kiei mai fakatonutonuga o links fakaloiloi i loto i emails io me ko social media posts.
  • Mai luga ite internet, auala kola se lavea ne tino (worms ne vaega penei).
  • Macros i loto i application documents (word processing files, spreadsheets etc).
  • USB kola e piki ki mea faigaluega (pela mo memory sticks, external hard drives, MP3 players, cameras).
  • CDs/DVDs.
  • Malware e mafai o faite ne fakamaseiga lasi kola e aofia iei:
  • Kaisoa iloga totino.
  • Auala faka loiloi.
  • Puke maloo olaga totino.
  • Kaisoa, tapale kae / io me fakamasei a data.
  • Te se tautali ki puipuiga tulafono o data.
  • Faka tuai io me se maua o galue te computer.

Internet security software

E taua ke fakatumau te fakafou saale o tau internet security anti-virus, anti-malware software kote mea ke katoatoa te puipuiga. E miliona a vaega malware fou e maua i tausaga takitasi, tela se aofia iei vaega fou kola e soko ki mea mua. A latou takitasi e tofu mo foliga io me ko ‘signatures’ tela e faka avanoa potukau faite internet security software ke maua ne latou kae faite mea fou ke teke atu.

Te taulasiga o internet security software e downoad loa ia latou a fakafouga konei (niisi taimi e taku ki ‘definitions’) i taimi masani, manafai koe e online kae kooti ne togi te tausaga ke fakaoga ne koe (kafai se mea e togi). Te mea nei e tau o puipui ne ia mai vaega fakamataku fou o malware. A te software e fai scans mo viruses i vaega auala kesekese penei:

  • E scan ki emails kola e mai mo viruses e piki kiei.
  • E asiasi a files manafai ko tala io me taimi e faite iei ke fakapatonu me e se pokotia.
  • E fai ne scan masani i files i loto i tau computer. E isi ne internet security software e scan foki a faigaluega kola e soko kite vaega faigaluega o USB (eg memory sticks, external hard drives, PM3 players), ite taimi e piki ei latou nei. Niisi e fakaasi foki a websites kola e isi se masalosaloga me pokotia.
  • Internet security software e se puipui ne ia koe mai:
  • Spam.
  • Sose vaega fakaloiloi io me se sua faifaiga masei online e se auala mai malware.
  • Se hacker e taumafai o soona ulu ki loto i tau computer i luga ite internet.
  • Internet security software e se ‘lei kafai e tamate io me se fakafou kite toe vaega fou ote teke a vaega virus.

Te filiga ote internet security software

Fakatauga kite lasi o tau fapotopotoga, e uke a vaega filifiliga kola e mafai o fili me tefea te internet security software o togi:

  • Package or standalone antivirus/antispyware software
  • Te taulasiga o internet security software vendors e togi ki tua polokalame kola fua e scan ki viruses, pela foki ki security packages kola e fakatoka niisi puipuiga pena mo firewall, spam filtering, anti-spyware controls mo internet content filters. E isi ne antivirus/antispyware e avanoa i paketi kise togi mama tela e kafi ne sose pisinisi o togi. A vaega konei e tau o ulu iei mea katoa kola e manakogina ke puipui au computers, mea faigaluega mo niisi fakatokaga mai mea fakamataku online, kae aoga iei te togi mai tafa ote togi takitasi fakatea.
  • Mafaufau ki internet security software kola ne fakavasega ke faigofie te installation, fakafouga mote fakateletelega ke mama i te vaasii o mea faigaluega e uke.
  • Internet security software seai se togi
  • E uke a vaega kesekese antivirus/antispyware kola e seai se togi –
  • e aofia foki iei ne mea mo fakaoga i pisinisi. Ite taulasiga, mea ‘free’ konei ne vaega kola e fakafoliga ki mea kola e kafi to togi, mote fakamoemoe mai tino faite ne latou kote mea ke mafai koe o fakafou ise taimi mai mua. A te puipui o ia e fakatau me pau loa mote vaega o ia tela e togi, kae ko nai mea e fakatapula io me seai ne technical support kae niisi fakatokaaga e foliki, pela mo fakasologa o full scans.
  • Windows Defender software e aofia – kae fakaaofia loa ia ia – i loto ite Windows 10, Windows 8, Windows 7 mote Windows Vista. Te Microsoft product e faite ke puipui, ave keatea, kae quarantine spyware i loto i Microsoft Windows. Tona igoa muamua kote Microsoft AntiSpyware.
  • Niisi fapotopotoga mo putukau togi mea ki tua e fakaavanoa security software fakatasi mote computer. A koe e se manakogina ke fakaoga te security software tena, kae kafai koe e mafaufau ke tausi o fakaoga loa kiei, sa puli la o subscribe mafai kooti te taimi tela fakaavanoa seai se togi kote mea ke fakatumau te fakafou.

Manatua foki me a koe e tau o onoono fakalei ki tino kola e togi mea ki tua o tautali ki fakatonuga koi tuai o fakaaoga se internet security software product mo sua isi – ite mea ma fai iei mea loa koa se aoga katoa e lua.

E maua i fea internet security software

Internet security software e avanoa i websites kola e togi iei, koga togi mea tau computer kola e fakapitoa ki pisinisi, niisi koga togi kola e lasi kae lauiloa mo koga togi online. Kafai e togi ite sitoa, e masani o faulu kise disk ko download iei a fakafouga mai luga ite internet mafai ko fakaola. Kafai e togi online, e fakatele loa ia ia te download ote vaega fou tela e aofia iei vaega valevale o ia. E isi ne internet security software kola e se togi kona ne fakamatala mai luga, e avanoa foki i nai internet service providers (ISPs) mo faletupe. E mafai foki o download free software mai ite internet, kae e tau koe o fakapatonu me e fakaaoga ne koe se website e tonu.

Puipuiga o virus mo spyware

Mai tafa ote fauluga ote internet security software mote fai ana fakafouga, e isi niisi auala e mafai o tausi au computers, mea faigaluega tauave mote network o puipui mai viruses mo spyware. Me fai mai, te puipuiga e lei atu ite faka’leiga.

  • Sa tala a files kola e piki ki email kola e mai ise tino seiloa ne koe, se mea masalosalo koe kiei io me se koga se mautinoa.
  • Fakaeteete ite fakaoga mea kola e soko kite USB (eg memory sticks, external hard drives, MP3 players) me latou e masani o tauave viruses.
  • Fakaeteete ite fakaaoga CDs/DVDs me e mafai foki o isi ne viruses iei.
  • Sa tala ne files mai web-based digital file delivery companies pela mo HighTail (formerly YouSendlt) io me ko Dropbox tela ne mafai o upload mai se koga seiloa, se koga e isi ne masalosaloga io me se koga se fakatalitonugina.
  • Fuli kite macro protection ite Microsoft Office applications pela mote Word mote Excel.
  • Togi fua software lei kola mai kamupane kola fakatalitonugina.
  • Kafai e download free software, fai mote faeteete lasi kii loa.

Fakamatalaga o muna

USB

Universal Serial Bus: te auala matea e soko ei computers mo nisi mea aka pela mo external storage, keyboards mo MP3 players. 

Trojan

Software posing as an authentic application, which actually conceals an item of malware. Term comes from Trojan Horse in Greek mythology.

Spyware

Malware tela e onoono ki galuega a te tino fakaaoga io me scans ki fakamatalaga totino.

Spam

e-mail fakaloiloi mai se pisinisi. E iloa foki pela me se junk e-mail.

MP3

Se technology fakaaoga mo tausi files leo, maise loa music io me ne podcasts.

Malware

Software fakaaoga io me faite ne hackers o faka’see a galuega a computer, fakamaopoopo fakamatalaga taua, io me mafai o fakaaoga ne ia fakatokaga a computer totino. Fakatoetoe mo pati konei ‘malicious software’.

.exe file

Executable file: fakaaoga ne polokalame o faulu kae fakatele iluga i computer.