English

Mea faigaluega aveave

 Fapotopotoga katoa, tiga te lasi me foliki, e mafa te faka’na ki luga i mea faigaluega aveave – smartphones mo tablets – o fakatumau te lei o fesokotakiga, fakatasi mo tino togi kope mo tino fakatoka kope togi, mo te sokoga ki te pisinisi. Te mea nei e fakaautu tasi kite fakaaoga o data pena foki mote lei ote leo, mea faigaluega aveave o aso nei e fakatoka a mea fakagalue ke pau mo computers.

Tiga, te uke o penefiti ote galue i sose koga e fepaki mo se fuainumela o nai pokotiaga – te taulasiga mai te faifaiga fakagalue.

A Pokotiaga

  • Te galo io me kaisoa o mea faigaluega aveave – se kote manakogina fua ke suiaki kae kote mafai o pokotia a data ite mea faigaluega.
  • Malware – te mafai o pokotia se koia fua te mea faigaluega kae ko niisi mea faigaluega kola e soko kiei (e aofia foki iei a email) kae te fakavae tau IT katoa mote puipuiga o tau fanofanoga, fakateletelega mo avega tau sene pisinisi. Te mea nei e mafai o mafua mai ona kote dowload o phishing emails, asiasi ki websites kola e pokotia io me download apps kola e pokotia.
  • Pokotiaga o puipui mai kogaakoga valevale ona kote fakaaoga Wi-Fi se puipuigina, io me ko tino matakaisoa mai luga i tou / tino galue tuauma.
  • Pokotiaga o puipuiga kafai te mea faigaluega e se pei fakalei.
  • Mea konei e mafai o fuli ki niisi vaega faifaiga fakaloiloi, kaisoa iloga o tino, kaisoa data, pokotia puipuiga o tino galue, galo te laulelei ote tino, se tautali ki tulafono o data kae mafai foki o fakatogafiti io me taofi ke maua ne sene (me ko pisinisi maluga io me ko tino takitasi).

Fautuaga ki luga ite fakaaoga mea faigaluega aveave

  • Fai ko tino katoa kola e fakaaoga ate mea faigaluega aveave ate kamupane (io me saloto te fakaaoga loa tena mea) me koia e panaki mo faifaiga o ana uiga mo faiga e uiga ki mea faigaluega kona.
  • Faka aofia te fakaaoga o mea faigaluega ite pisinisi ote kamupane, i loto ite tusi o fakanofoga ate kamupane.
  • Fakamautinoa i mea faigaluega e puipui kise PIN, tela e faigata ke maua (vagana kote tino fesoasoani IT mote tino e pule ite pisinisi).
  • Fakamautino me i mea faigaluega katoa e puipui nese internet security app, me a latou e fakafou mafai ko fakatonu kae e galue faeloa.
  • Mafaufau ke fakaaoga security software tela e mafai o iloa te koga e nofo iei tau mea faigaluega kafai e galo/kaisoa, tamate tena galue, fakaola se mea fakatagi, avatu se ata ote tino tela e faulu see ne ia te PIN io me niisi vaega fakatelega kola ko mafai ne mea faigaluega o aso nei.
  • Fakamautinoa me i tino kola fakaaoga mea faigaluega aveave e maina fakalei i pokotiaga kola e tau o fai ke puipui olotou mea faigaluega mo fakamatalaga kola e i loto, e aofia foki iei:
  • Taofiga puipui te mea faigaluega i koga valevale
  • Fakamautino te Wi-Fi e saogalemu, io me fakaaoga se data dongle
  • Ke faeteete foki i ‘shoulder surfers’
  • Fakamalosi fakanofonofoga ki luga ite fakaaoga ke saogalemu – aofia iei email, fakaaoga ote internet, social networking mo apps – kote mea ke puipui fakalei mai te pisi i malware.

Fakamatalaga o muna

Wi-Fi

Onoono ki te 'wireless network'.

PIN

Personal Identification Number.

Malware

Software fakaaoga io me faite ne hackers o faka’see a galuega a computer, fakamaopoopo fakamatalaga taua, io me mafai o fakaaoga ne ia fakatokaga a computer totino. Fakatoetoe mo pati konei ‘malicious software’.