English

Mea tau Faletupe

Online banking e faigofie mo pisinisi kae koe e tau o puipui tau password mo niisi fakamatalaga o login ke fakafaigata ne tino amio masei ite mafai ne latou o maua au akauni. Ona loa ko te aofaki o sene mote ulu soko ki loto i akauni mai luga i online banking ko alal iei o fai pela mese mea fia fai kiei a tino amio masei.

A Pokotiaga

  • A koe io me ko ou tausoa e mafai o fakatogafiti mai phishing emails io me ko vishing telephone calls kola e fai ke fakaasi a password mo niisi fakamatalaga totino o koe i luga i banking websites kola fakaloiloi, io me ki tino telefoni fakaloiloi.
  • Mea fakaloiloi io me kote identity theft tela e mafua mai i viruses io me ko spyware, tela e fakaavanoa ki tino amio masei ke ulu ki loto i au akauni ite page mo niisi fakamatalaga totino o koe kola e tausi i loto i tau computer.

Safe banking

  • Passwords io me ko niisi fakamatalaga kola e tapu te fakaasi e see tau loa o fakaasi mai tulaga o email, telefoni io me ko tusi kola e fakaloiloi pela me mai i tau page io me ko niisi fapotopotoga tau sene – tiga te fakatau o koe mai te onoono kiei me tonu te tusi. A page e see mafai o avatu ne emails io me telefoni kia koe o silisili atu ke fakaasi ne koe fakamatalaga funa o au akauni. Sose sokotakiga mai page e fakaoga ne latou tou igoa tonu (se koia kote ‘Tou Malu te tagata’ io me kote ‘Tou Malu te fafine’) kae mafai foki o fakaoga sua fakapatonuga pela mote koga e nofo koe iei io me ko nai napa o tau akauni. Kae kafai se mautinoa ia koe me ne emails e tonu, ko sokotaki koe mo tau page ise auala mai tafa ote email.
  • Taumafai o onoono tonu me lei loa te sokoga o tau internet mo tau page. Onoono ki ‘https’ ite kamataga ote tuatusi mote ata ote loka ite browser frame. Masaua, me tiga, ate mea nei e fakaasi mai fua me te sokoga o koe mote tino iaa ia te website e lei, kae se koia me ite site tenei se mea tonu. A koe e tau o iloilo fakalei ate tuatusi tenei manafai e isi ne mataimanu e tusi see io me ko niisi tusitusiga e se tonu.
  • Kafai e aasi koe kite website o tau page faulu fua te tuatusi tonu ki loto i tau browser io me fakaoga te bookmark. Kafai koe talitonu me ko isi se pokotiaga ki luga i au fakamatalaga totino, sokotaki faeloa mote page.
  • Fakamautinoa me au antivirus/antispyware software mote firewall e galue faka’lei kae e up-to-date koi tuai o ulu koe ki loto i au akauni ite page.
  • Fakaoga password kesekese mo PIN mo website takitasi.
  • Fakaoga password e malosi pena foki mo PINs. A passwords mo PINs e see tau o fakaasi ki sose tino mai tafa o tino kola kooti ne fakavasega kiei. E see tau foki o tusi ki lalo io me tausi i computer or mobile devices.
  • Mafaufau ke fakatuu se vaega saolotoga ke lua a tino e faksaoloto ke loto i au akauni i tau page, maise loa ki luga i vaega numela lasi kola e mafai iei o pokotia ne mea fakaloiloi.
  • Fakapatonu mo tau page me fakapatino pefea a pokotiaga kafai ko galo ne kope mai luga i auala o mea fakaloiloi. Faitau a tulafono o latou kae kafai e isi sou masalosaloga, sili kite menetia o tau page.
  • Kafai e oko atu se telefoni kia koe kae fakaloiloi me ko tau page io me se fapotopotoga pisinisi sene kae fakatonu atu ke toe telefoni atu koe, taumafai o fai kae fakaoga sua telefoni io me fakatali kise lime minute koi tuai o telefoni koe. A tino fakaloiloi e mafai o taofi ne latou te telefoni ke matala kae fakaloiloi ne latou a napa kola e sae i luga i tau telefoni.
  • Kafai e lavea ne koe ne mea se tonu i fakamatalaga o au tusitupe, fakailoa fakavave.
  • Fakagata a talatupe kola e tufa i pepa kae faite sau online banking kae faulu a mobile alerts. A talatupe i pepa e faigofie te puke ne tino kae faitau ne latou.
  • Puke ke maua mea fou ote Windows updates.
  • A koe mo ou taugasoa e see tau o fai ne online banking i luga i sose computer valevale (pela mo koga o internet cafe)
  • Faeteete i ‘tino fatiotio i tuauma’ ma onoono ki tau screen.
  • Sa tuku taumate me i soft(screen-based) keyboards e saogalemu atu i physical keyboards (ite mafai ne latou o teke atu a malware pela mo keystroke loggers). Latou konei paagatasi ite faigofie fua.

Ate lua saolotoga ote fakamautinoa

Te taulasiga o page e fakaoga e lua vaega saolotoga ke maua se fapatinoga tela e malosi tena aia me koi a koe mai tafa o te fakaoga fua o passwords. A vaega e lua ko ‘se mea e iloa ne koe’ (tela ko tou user name mote password) mote ‘se mea tela e isi ia koe’ tela ko tau bank card tela e olo tasi mote card reader, io me se device tela e fakavasega loa fakatea pela mote HSBS’s SecureKey. E isi se napa tela e fakavasega loa kia koe, kae kesekese i taime e log in iei a koe.

Niisi aofaga ki luga i banking security software

Niisi page e ofo ne latou ne vaega faopoopo kola e taugatonu ke saogalemu a koe ma fai au online banking. Mea nei e auala mai i mea faopoopo o page kola e faulu ki loto ite computer kae seai se togi kae fai ne latou ke saogalemu au sokotakiga tau sene mai tafa o au mea masani o tau internet security software.

Fakamatalaga faopoopo

A page katoa e tauave a online security information i luga i olotou websites, tela e ulu foki iei a fakamatalaga ki luga i amioga fakaloiloi kola ko iloa.

Kafai koe ne pokotia i vaega fakaloiloi penei io me ne fetaui koe mo vaega amioga fakaloiloi konei e tau o fakailoa ki tino teu tulafono mo tau page fakavave.

Fakamatalaga o muna

PIN

Personal Identification Number.

Identity theft

Se agasala ki te fakaloiloi ime koe lo ate tino tela – i te fakaaoga ne koe ona fakamatalaga totino – mo fakamaua au sene.