E tonu, me fakamatalaga ne maumea kola e kesekese tena taua mai te taua kii loa ki pisinisi ki te se loko taua io me seai loa sena taua, kae ko sukesukega o pokotiaga ki fakamatalaga ne fai te ke mafai o iloa te kesekesega ia latou konei.
Mea manakogina ki te sukesukega
Sukesuke a te maumea o fakamatalaga kola e tausi ne te fakapotopotoga ki luga i manakoga konei e tolu:
Mea ‘Funa (Confidentiality)
Fakamatalaga ne mea ‘funa pela mo HR io fakamauga o peofuga, akauni o tupe, data o tino ‘togi mea mo poto mo iloa totino. Pela, kafai fakamatalaga likiliki totino o tino galue io me ko tino togi mea e mafai o fakamaseigina, te mea nei se soli o tulafono ki te puipuiga o data.
Fakamaoni (Integrity)
Te fakamaoni o fakamatalaga kola ne mea e tau o tonu katoatoa kae nofo loa i fakasologa tela e fakatumau ei a galuega taua a te fakapotopotoga, pela mo ata ‘lomi mo data o mea faite, galuega fakapatino o te olalei mo te saogalemu io me ko te mafai o fai lippotiga o tupe a te kampane. Pela, kafai se kampane e fakataufai io me se tino galue lotomasei e mafai o fakaaoga mea konei o ‘fuli ne ia data, ko tena pokotiaga la e lasi kii loa.
Avanoa (Availability)
Te avanoa o fakamatalaga manafai e manakogina, pela mo pepa fakamau taimi galue i te fakaotiga o te masina, io me ko data o te fakagaluega o te faitega o mea i asogalue mai te 8 i taeao ki te 6 afiafi, 50 vaiaso i te tausaga. Kafai a data konei e se avanoa i loto i taimi konei, e mafai loa o oko ki se tulaga faigata. Pela, kafai pepa fakamau taimi galue e se mafai o maua, tino galue ka se maua o peofu.
Te acronym tenei ‘CIA’ e fai ne ia te manakoga tenei ke faigofie te masaua.
Kafai e sukesuke a fakamatalaga, fai se filifiliga taua ki luga i pokotiaga kola e mafua mai fakamatalaga kola ko mafai o fakamaseigina ki luga i manakoga o te CIA, mo te levolo o te ‘mafa o te fakaikuga.
Sukesukega Pokotiaga o Pisinisi
Mai sukesukega o maumea o fakamatalaga, koe ko isi sou mainaga kit e faitega o sau sukesukega ki pokotiaga o pisinisi, fakaasiga o pokotiaga taua mo fakaikuga, me ne mea tau tupe, tino, fakagaluega o te pisinisi io me ko tulaga fakaaloalo.
Sua mea, faiga te mea nei e fakamafai ne ia o atafai pokotiaga kona i se auala tela e tauga tonu mo tau fakapotopotoga mai te filifiligina kae fakamautino te faifaiga tafasili i te ‘lei o agai atu pela me se vaega o tau palani ki te puipuiga o fakamatalaga. Te mea nei e aofia i ei te fagafagaga fakalei te ‘togi mo auala agai atu kola e fakapaupau ki te pokotiaga o te fakalavelave tela ne fakavae mo fakaseai. Kafai e isi ne fakasnofoga ‘lei e fakamoe ka mafai o fakatoka ke seai se fakamoemoega me so se potukauga seai ne saolotoga – ka se mafai o manumalo o fakaoga fakamatalaga kola e manako latou ki ei.
E tonu, me mafai loa o seai se auala agai atu e fakatau atu me manakogina mo puipui mai nai pokotiaga, kae te mea taua ko isi sau mea e iloa i fakaikuga.
Sukesukega o pokotiaga ki fakamatalagae tau o fai i saale loa i taimi faksoa faka’lei, io me ke fakailoa mafuliga ki vaega o fakamatalaga kola e tausi, fakanofonofoga o te pisinisi mo fakalavelave mafua mai koga valevale