English

Tax Scams

Phishing emails fakaloiloi fai mai me ne aumai mai te matagaluega o lafoga io me se sua matagaleuga a te Maaloo tenei ne fatoa fakaatuu se ki loko leva. Latou koi mau ailoa, seki gasolo loa ki mua, koi lauiloa loa i te kau fakaloiloi.

Email fakaloiloi e mafai o maua i so se taimi o te tausaga, kae i taimi kola ko fano ko taimi loa kola mo fano o lasi te fakalavelave mo te taimi foki tela a pisinisi ko mafaufau ki luga i lotou vaega tax

A Pokotiaga

  • Kafai koe se tino togi lafoga io me isi sau pisinisi kola e galue mo te kau fai tax, koe mafai loa o maua sau email fakaloiloi fakamolemole mai ki ou fakamtalaga ‘funa kola e fai ne ia tino masei ke ulu ki loto i au akauni o faletupe mo akauni o tau card togi meavalevale.
  • Te sua mea te emaile mafai o fakapiki mai se mea ke fai aka pela me se mea lelei, kae tea ko fakatalofa mai te virus Tekla e mafai ei o fai uiga masei kia koe, kaisoa tou iloga, lamalama kia koe io me fai ke togi ne koe se aofaki sene lasi.
  • Sua pokotiaga ko te fakaloiloi me se sevesi ‘lei i loo te website ‘leise vaega o sevesi tela e togi o lafoga se mea vave loa o fanaka ki luga mai te masani saale loa o togi mama io me se togi mai lalo o te Maaloo.. Mea nei e fakaioga ki copycat websites.

Puipuiga tau Pisinisi

  • Masau loa i matagaluega a te Maaloo e faigata o fakailoa atu i tau tax rebate io me se fakasalaga – io me fai mai kea vatu tou fakamatakaga fai ei au mea ‘togi – email, text io social networking post.
  • Faeteete i emails kola:
  • Te fakatuatusiga o te tino ne aumai ei te email e kese mo website a te fakapotopopotoga,
  • Ne aumai mai se koga e kese mao mai te fakatuatusiga io me ko te free webmail
  • Se fakaaoga se tina igoa, ka se non-specific greetings pela ‘Talofa Customer;’, ‘Talofa Pule o te Pisiniis’, ‘dear tax payer’ io me seai se fakatalofaga.
  • Fakaaofia se manakoga kef ai fakavave; pela me fakamataku mai koe vagana kef ai sau faiga fakavave ki tau akauni e mafai loa o pono io mese maua ne koe se toe togi maiga o tupe ko seke mot e taimi.
  • Fakatagi me se pisinisi fai ‘funa io se fakamtalaga o se tino galue e manakogina pela me se username , password io me fakamatalaga o te faletupe.
  • Faeteete i emails kola e isi ne attachments. Kafai e isi ne ou masalosaloga, sa click i luga i te attachment kae ‘sologina te email, sa tali ka sa avegina foki ki isi tino vagana e lipooti ne koe ki se fakapotopotoga e panaki mo ia.
  • Ko eke matapulapula i copycat websites, kola e mafai loa o charge atu se fee mo se sevesi tela ne ‘tau o se ‘togi, io me tau foliki te togi, mai site loa a te Maaloo, Sites konei e mafai loa o ‘togi ne tau pisinisi se aofaki sene e lasi, tiga i ei ko oti ne fakaasi mai i luga i google mo nisi search engines.

Kafai koe e mafaufau ia koe ko pokotia ne amioga fakaloiloi:

Lipooti ki pulusimani

Fakamatalaga o muna

Phishing

se faiga ke kaisoa iloga tela te kau amio masei e ave ne latou tino ki website masei ko te mea ke mafai o fakailoa olotou fakamatalaga totino pela mo username mo passwords.