Te fakamatakuga
- Ko ou fakamatalaga totino ka mafai o iloa tiga foki loa e blog koe i lalo i se igoa fakatea, io me se fakaasi tou igoa.
- E mafai koe o salamo fakamuli, i se mea ne blog koe ki ei. Mea pela, e mafai koe o fakatea mai tau galuega io me se manuia tau fakafesisilga gutu mo se galuega ona loa ko tau mea ne tusi e tai masei, io me se fiafia ki ei sou taugasoa, kaiga io me se tino tela e alofa koe ki ei.
- Blogs e olo mai lalo o Tulafono pupui mai fakamaseiga ki nisi i tusitusiga mo ata lolomi (libel law), tusitusiga fakasalalau mea se tonu ki luga i se tino io me se fakapotopotoga e mafai o fakamafua ne ia ne fakasalaga ‘mafa.
- Masaua- sose mea e faka’paa ne koe online ka nofo loa online, sose mea e faka’paa ne koe ka nofo i luga i mea kola e faitau ne sose tino tela ka mafai o faitau ne tino i taimi katoa. Kafai foki e ‘solo ne koe tau mea ne faka’paa, e mafai loa o nofo i loto i polokalame kola ‘sala fakamatalaga io me i mea tausi ne te internet, io me i loto i te server a te kamupane.
- E fai aka koe me mutana fua tino ka fai’tau ne latou, ka ko blogs e mo sose tino tela e faigofie ne tino o maua fakamatalaga mai ei ma fano koe ki koga ‘sala fakamatalaga (search engines).
- Te mea ko te “comment” tena e lavea i luga i te lasiga o blogs e mafai o sonafai ne spammers fakatasi mo sokoga ki websites kola e fakasalalau ne latou, cyber-criminals fakatasi mo websites fakaloiloi, io me ko tino kola e fakaaoga ne latou pati faka matakutaku.
- Tamaliki e mafai loa o fakaasi olotou fakamatalaga totino io me faka’paa olotou ata mo te loto’maa.
Blogging Sao
- Kafai e manako ko tau blog ke faitau ne sose tino, fakaasi fua mea kola e manako koe ke iloa ne tino i luga i te internet. Io, me fai loa tau blog moa e faitaugina ne sose tino.
- Masani o asiasi me ko oi tino ne olo ki loto i tau site kae fai foki au fakamafulifuliga ki ei manafai e manakogina.
- Tausi loa au fakamatalaga kola e mafai ei o iloa me kooi koe ia koe loa mo tino ei kola e talitonu koe ki ei.
- Sa faka’paagina loa mea kola se ‘tau o iloa ne sose tino kola e mafai ei o kaisoa au fakamatalaga totino pela mo napa o au credit card, fakamatalaga o tou tusifolau io me ko tou fakatuatusiga.
- Taumafai o fakaaoga se igoa faka’tea mafai koe e manako ke moa koe e iloa mo puipui koe, pogai fakapolitiki io me ko te tausiga faka’lei tau galuega.
- Faeteete i au fakamatalaga kola e faakasi pela mo tou fakatuatusiga, akoga, koga galue mo tou asofanau.
- Faeteete mo au ata kola e faka’paa me mafai loa o fakaaoga mo iloa mai ei mea kia koe kola se manako koe ke iloa ne tino.
- Faeteete me nea ou lagona totino e fakaasi ne koe ki niisi tino i luga i tau blog.
- Taumafai ke iloa ne koe me nea mea ou taugasoa e blog ia koe, io me nea foki au mau e tusi i tau blog, maise loa au fakamatalaga totino mo au mea fai.
- Tai faeteete i te fetaui koe mo se tino ne masani fua koulua i te blogging.
- Fakamautinoa me i tamaliki e iloa ne latou te fakamataku o te blogging ki te tokoukega.
- Kafai koe se tino fou ki te blogging, kamata mo te faeteete. Malamalama koe i vaega katoa o te software e fakaaoga ne koe kae galue foki pefea te blogging community (the ‘blogosphere’), me pefea foki o fakavasega a fakamatalaga.
- Sa faka’paagina so se mea tela ka mafai ei koe o masiasi fakamuli.