Kaia te online e aunoa mo se fakalavelave koa tai taua atu iloo te olaga masani?
Te masani, kafai e isi se fakalavelave lasi e pokotia ei te lasiga o tino e fakamafua ne ia te lasi o te aofaki o faifaiga fakaloiloi. Mo te Coronavirus, fakasalalauga ‘loi o so se mea mai vailakau ki mea ufi gutu mo isu, links ki tala fakaofoofogina mo video, tagi a fakapotopotoga, mo phishing emails fakatagi pela me mai kampane oloolo malaga, tusi fakatagi ki kampane tausi sene taui (insurance) io me ko te kau fakatoka faiga mea ‘lasi /fakataufaiga tafaoga. Tino fakaloiloi e iloa ne latou me i taimi penei, tatou ko lasi te ‘saga io me ko fakalavekavegina mafaufau o matemate me isi se mea pela e se tonu.
Tino fai pisinisi mo tino galue se masani i te galue mai fale e manakgina foki ke tausi ki tama faifaiga faeteete faopoopo atu ki mea kola e fai ne tatou i tou koga galue tumau.
Kae kafai e fakaaoga ne tatou ne taimi faopoopo ki tou mea fai o malooloo ka lasi foki te avanoaga ko tatou ke se puipui tatou online, tiga i ei me sautala fua mo taugasoa, tafao, fai famau io me downloading io me ko nisi mea aka kola se fia saga malosi tatou ki ei.
Tiga la i ei Coronavirus ko pokotia ei tou olaga online, fakamolemole faitau ki fakamatalaga taua o fesoasoani o puipui koe, tou kāiga, sene, au mea faigaluega mo tau fakapotopotoga. Kae pela mo taimi katoa, masaua i taimi katoa o asiasi ki motou fakatonuga fakatasi mo passwords, ‘togiga au mea, togi mea e aunoa mo se fakalavelave mo te updating o au software mo apps.
Faifaiga masei kola e isi sena sokoga mo te Coronavirus
Lippoti mai me faifaiga masei konei o te Coronavirus e mafai loa o pokotia se tino i se aofaki sene e lasi. Konei auala ke se pokotia koe:
- Faeteete ma sokotaki mai se ofisa oloolo malaga, kau fakamatamata, vakalele, vaka pasese, kampane taui sene io fakapotopotga fesoasoani fakamaua au sene o tauto ke fakatoka se faigamalaga, koga ‘nofo io mese faigamea lasi kae mafai o toe fakafoki mai au sene: latou e mafai loa ne tino fakaloiloi. Kafai e isi sou masalosalo, fesokotaki ki te kampane tela e panaki saale loa mo koe, i te telefoni napa tela e iloa ne koe me sao.
- Vaega auala konei e mafai o puke te vaega emails, text, social media posts, direct messages, online advertisement mo faipatiga i telefoni.
- Faeteete i fakasalalauga ki mea pela mo mea puipui gutu mo isu, mea mulu lima, vailakau, mea fakalei masaki mo mea kola e maua gataa, me mafai loa ne mea e seai. Moa loa e ‘togi au mea mai tau akauni ki tena akauni, kafai e mafai togi ki tau credit card, me mafai o loa koe o puipui mai ei.
- Sa ‘talagina emails kola seiloa ne koe, text io fakasalalauga, io me ko moa e fakapiki tasi mai mo email. Me mafai loa o isi sena sokoga ki websites kola e mafai ei o iloa tau password mo nisi me totino a koe io me fakamasei ne malware, mea konei e mafai ei o kaisoa au sene io fakaloiloi pela me ko koe. E mafai foki ne latou o soko ki tino matua, extremist io me ki nisi mea aka.
Galue mai te fale
- Manatua me i polokalame fakaaoga mo sokotaki io me fai fonotaga pela mo te cloud-based e puipuigina ki se password tela e faigata te mafai o maua mo o te two factor authentication (2FA)
- Faite sau password tela e fui iloa ne se tino mo sose akauni fou a koe io me remote accesses kae fai ne fakanofoga ki te fakaaoga o password, pela ke se mafai o fakaaoga ne se tino, io me fai se password manager kae fai e tasi te akauni e tasi te password.
- Mafaufau me ‘lei mo/io me ‘tau ke mafai a tino galue o fakaaoga olotou computer mo mobile tonino mo fai galuega a te matagaluega (aumai loa tau mea totino)
- Kafai tino galue e manako o fakaaoga te network a te kampane, files mo email, ko fakatoka la ma latou se virtual private network (VPN). Koi tuai o fai, faitau faka’lei levelo puipui o te VPN. VPN konei e fakaaoga nei e tau katoa lei.
- Fakamalosi te pupui faka’lei o me faigaluega a te kampane moa e galo, kaisoa io me masei. Fakamautinoa me mafai o loka manafai pela e galo io me kaisoa. Meafaigaluega e tau o tausi ke ‘mao mai fakalavelave, mai mea pela mo tino o te kāiga mo tino asiasi ki te kāiga.
- Tino galue e tau o fakamautinoa i te broadband routers e lelei tena puipuiga ko te mea seai e tino e ‘sona fakaoaoga ne ia, kae kafai latou e nofo i tua, sa fakaaoga Wi-Fi hotspots maise i taimi e fai ei galuega kola se manakogina ke iloa ne se tino.
- Kafai a sautalaga faka te galuega ne mea ‘funa, tauamafai loa ke moa e isi se mea fakalasi leo konei fou (smart speaker) i loto i tou fale e oko atu tena malosi ki te koga e faipati ei koe.
- Fakatumau loa te aasi mo te ata puipui, e aofia ei te mafai o kaisoa o au mea i loto computer, tela e mafai loa o tupu i tulaga o te vaitaimi nei. Kaati e taua foki ke fakailoa ki tau insurance provider me i tino e galue mai fale.