E tau foki o fai ke iloa ne latou me e se o text, tusi io me post sose mea tela e fai ke kaitaua, fakamae io me fakapakia sose tino i sose auala, e aofia iei tino kola e se fiafia latou kiei – io me seiloa. Fai ke iloa ne latou me e pefea te lotou lagona kafai ko latou ite sua feitu o amioga penei. Te fakatautoa e mafai foki o iku kite fakamasei tino, kae e fakasalagina i lalo ite Tulafono.
Kafai e i luga ite computer, tausi se fakamauga ote tusiga fakatautoa mai te fakaaoga ne koe te ‘Print Screen’ pate i luga ite keyboard. Kafai e i luga I te mea faigaluega aveave, puke se screenshot ke fakamau kae lipoti te mea ne tupu. Faopoopo atu kiei, fakamautinoa tau tamaliki e iloa ne ia o puipui tena computer mote mea faigaluega aveave kite password io me ko PINs kote mea ke se mafai o kopi io me hijack a text ke fakaaoga o fakatautoa se tino kae fai pela me ko tau tama.
Fakamatalaga faopoopo (mai tino i UK)
www.nspcc.org.uk/preventing-abuse/child-abuse-and-neglect/bullying-and-cyberbullying
www.childline.org.uk/info-advice/bullying-abuse-safety/types-bullying/online-bullying/