Tiga iei, e uke a vaega pokotiaga e aofia mote fano online. A latou konei e mafua mai te aasi ki websites kola masei io me kote fakaasi fakamatalaaga totino mote seiloa.
A Pokotiaga
A pokotiaga ite fano aasi ki luga i websites kola masei, io me se lei e aofia:
- Viruses mo spyware (iloa foki me ne malware).
- Phishing, fakafoliga ke maua au iloga totino kae/io me ko fakamatalaaga totino kae mafai o kaisoa tau iloga totino.
- Te fakaloiloi, mai shopping fakaloiloi, faiga faletupe, faiga alofa, dating, social networking, gaming, gambling mo niisi websites.
- Copyright infringement – te kopi io me download a software puipui kola e copyright, vitio, musika, ata io me ko tusitusiga.
- Te tuku saoloto ki mea valevale kola e se lei.
Kafai e fakaaoga ne koe te internet, tau browser (pela mote Internet Explorer, Opera, Chrome, Safari io me kote Firefox) e tausi ne latou a sites kola ne aasi kiei i loto ite ‘history’.
Kafai ko fakaaoga ne koe te internet, a websites e aasi koe ki ei e lavea ne tau Internet Service Provider, tela ka tausi te fakasolooga ote fakaaoga ne koe ate internet pela loam o manakoga tau fulafono.
Fakaaoga te Internet Fakalei
E faigofie te clone se website tonu kae e se leva te faiga ne se tino poto ite faitega se mea e mataonomea, kae tela la e masei.
Fa’eteete i mea masei, taia ne tulafono io me websites se lei:
- Fakaaoga ou lagona mo te mafaufau.
- Onoono ki te isi o se tuatusi, telefoni napa mo te/io me ko te email – e masani o fakaasi mai me te website se mea tonu. Kafai koe se mautinoa, kave se email io me call ke kafamanonia.
- Onoono me ite address ote website e mata tonu ite onoono ki pati kola pela me se tonu, pati faopoopo, mataimanu io me napa io me se pati loa fakatea mai i pati se olo tasi mote pisinisi.
- Fakatele tau mouse pointer i luga ite link ke fakaasi tena koga tonu e fano kiei, fakaasi i lalo ite fakamaui o tau browser. Fa’eteete kafai tenei e kese mai tela e fakaasi i loto ite text o te link mai tela i sua website io me se email.
- Kafai e SEAI se loka i loto ite browser window io ‘https://’ ite kamataga ote tuatusi ote web ke fakaasi me e fakaaoga se link e puipuigina, sa faulu ne fakamatalaaga totino ki luga ite site.
- Websites kola e akai atu ke tuku atu ne fakamatalaaga totino mai tafao o faiga masani, pela mote user name, password io me niisi fakamatalaaga taua I TONA KATOATOAGA, e iku ne faiga masei.
- Fakaseke ‘pharming’ mai te aasi te tuatusi i te browser’s address bar mafai ko oko koe ki te website ke onoono me pau mote tuatusi ne taipa ne koe. Te mea nei e fakaseke ne ia te mafai o koe o too ki sites fakaloiloi tiga te faulu ne koe te tuatusi ote mea sao – pela mote ‘eebay’ iloa te ‘ebay’.
- Sala faeloa ki fautuaga mai tino poto koi tuai o fakaiku au faifaiga i tau tupe fakanaa. Sites kola e fakalata ke ave au tupe ke maua se aofaki tupe ise auala makini io me se aofaki lasi – me i shares io me vaega faigata pela mo uaina ko matua, whisky io me ko fale – ite taulasiga o taimi ne faiga fakaloiloi.
- Fa’eteete i websites kola e fakapula togafiti kola e aofia te fakagalue o niisi, ke maua a tupe mo niisi tino io me ko tupe e maua muamua.
- Kafai koe e masalosalo ise website, fai se web search ke lavea me kafi o maua me fakaloiloi me ikai.
- Fa’eteete i websites kola e fakapaa i emails se manakogina mai tino seiloa.
Websites Puipuigina
Koi tuai o faulu a fakamatalaaga taua pela mo passwords io me ko credit card ki luga ise website, e kafi ne koe o fakamautinoa me ite link e puipuigina i auala e lua konei:
- E tau o isi se ata ote loka i te browser window frame, tela e sae mafai koe e taumafai o log in io me register. Fakamautino me ite loka e se i luga ite page loa tena … te mea nei e mafai o fakasino mai ate site se mea fakaloiloi.
- Te tuatusi ote we e tau o kamata penei ‘https://’. Te uiga ote ‘s’ ko te ‘secure’.
Mea konei mai luga e fakaasi me a tino ia latou a website e isi ne olotou pepa e fakamautinoa me ne mai ite sua putukau, pela mo VeriSign io me ko Thawte, tela e fakaasi me i fakamatalaaga kola e fai online ite website tena kooti ne encrypted kae puipuigina mai te kaisoa ne niisi putu kau. I niisi pati, te fesokotakiga ite vaasia o koe kote tino ia ia te site, e puipuigina, tiga iei, ate pepa fakamautinoa e seai se fakamautinoa me ite tino ia ia te site ko te tino ia ia te fapotopotoga io me ko te tino e mafaufau koe me sokotaki mo koe…a koe e manakogina ke aasi fakalei te tuatusi ote web page ke fakamautinoa me tonu.
Kafai e fakaaoga ne koe a websites kola e seiloa ne koe, onoono kise Extended Validation (io me EV-SSL) certificate, tela e fakaasi me i
te putukau ne kave te saolotoga ne fakatoka a iloiloga ki te tino ia ia te website. Te vaega pepa fakamautinoa tena e taofi e mafai o maua ite paki ki te ata o te loka I te browser frame tela ka tu mai i ei se pop-up mo fakamatalaaga.
Masaua me I te ata o te loka e se fakaasi mai ate tino mo tena pisinisi mo faiga amioga io me ko tena IT security.
Cookies
Cookies ne files i tau computer, smartphone io me ko te tablet tela a websites e fakaaoga o tausi a fakamatalaaga a koe I te vaasia o sessions. Ite taulasiga o taimi a latou e se fakamataku – e fai a faiga pela mote tausiga ote faifaig o tau username kote mea ke se log koe ki loto ise website i taimi katoa e aasi koe ki ei, kae tausi au faifaiga fakaaoga online. Tiga iei, niisi e fakaaoga ke sala au fanofanoga online ko te mea ke taketi a mea fakapula kia koe, io me koe tino amio masei e faite se profile o koe mo au mea fiafia koe kiei mo faifaiga mose mafaufauga ke fai ne amioga fakaloiloi koe.
- Fakatu tau browser ke fakailoa atu kia koe manafai te cookie ko installed. Masaua me i nai sites se galue kafai e pono ne koe a cookies fakakatoatoa.
- Nai browsers e fakaavanoa atu mo te tapale cookies ise site by site kote mea ke kafi ne koe o talia latou ki luga i sites e talitonu koe kiei.
- Fakaaoga se polokalame anti-spyware tela e scan ki tracker cookies.
- E isi foki ne cookie management programs tela e kafi o solo old cookies kae fesoasoani o fakasoa latou. Faopoopo kiei a koe e kafi o fakaasoga a fakatuuga i nai browsers o solo a cookies e se manako koe kiei.
- Fakaaoga a vaega text email display iloa ote HTML email kote mea ko tracking files mo cookies ke se mafai o aofia i loto i email files.
- UK websites e tau o maua tou saolotoga ke fakatu a cookies.
Fakaaoga o Browsers ise auala Saogalemu
A internet browsers kola lauiloa e fakavanoa atu kia koe ke fakasoa au fakanofoga pela mote talia mote pono a websites ne fili, pono a pop ups mo te iloilo i tou taimi totino. A browsers e fakailoa atu kia koe ke fai mea nei i faiga kesekese, tela la matou e fautua atu ke aasi koe ki te security mo te privacy section o te website a latou, io me kote koga e maua iei te fesoasoani ite browser ne latou loa:
Nai browsers e isi foki te mafai o maua websites fakaloiloi mai te fakatuuga o latou.
Fakamautinoa saale me ia koe e fakatele te toe vaega fou o tau browser ne fili tela e lagolago ne tau operating system. Kae fakamautinoa ke download kae install a fakafouga.
E taua ke masaua me i te fakaola te private browsing setting io me ko te solo tau browsing history e taofi ne ia te lavea ne niisi tino kola e fakaaoga tau computer a sites kola ne aasi koe ki ei. Tau internet service provider, search engine, a fapotopotoga te tulafono mo (kafai e browse ite galuega) tou pule ite galuega, e mafai loa o lavea ne latou a sites kola ne aasi io me ne keywords ne sala kiei.
Masaua faeloa o lot out mai se website puipuigina kafai a koe kooti koe ne fakatoka au fakasoaga tupe, kae mai mua e pono te browser. Te pono te browser e se log out ne ia koe.
Fakamautinoa me i tau antivirus/antispyware software mo te firewall e ola kae fou koi tuai koe o fano online.
Nea mea e fai kafai koe e Encounter Illegal Material
- Kafai koe e fetaui mo vaega kola e fai koe me taia ne te tulafono pela mo ata fakasaunoa tamaliki io me ko ata masei o tino matua, e tau o lipoti te mea nei ki te IWF: www.iwf.org.uk.
- Kafai koe e fetaui mo vaega kola e mafaufau me taia ne te tulafono pela mo tino saunoa lanu io me ko faiga fakasaunoa tino, e tau o lipoti ne koe kite pulisimani.