Kae ko tai se ‘lei, social media ko lasi foki te fakaaoga ne tino sonafai, me tena loa te pogai e fakamau mai luga. Te lasiga o tino fakatupu fakalavelave ‘e muni’ mai tua ona ko latou se manako ke iloa, fai muna kola se mafai ne latou o faipati mata ki mata, tela e fai latou pela me ne tino mata ma’taku. Fakamaseiga online e uke ana foliga, ka ko latou pokotia se gata fua ia latou kola e iloa ne tino. Latou e fai so se galuega, me pefea te matua, tagata io me fafine, lagona totino io tino pefea io tou telega, kae nofo i so se koga.
Cyberbullying
- Cyberbullying e mafai o tupu fua online, io me se vaega o te fakatautoa masani. Cyberbullies e mafai be tino e iloa ne koe io me seiloa. Pela mo latou fakatautoa, latou e lasi lo ate taumafai ke tokouke tino e kau mai ki loto. Koe e mafai o fakatautoa i tau lotu io me ko tou talitonuga faka-politiki, telega mo te lanu o tou pakili, ou totooga, kafai e isi sou masaki kit e ulu io me ki tou foitini se katoatoa io me seai loa se pogai.
- Cyberbullying i te masani e aofia ei avega o fekau fakamatakutaku io me ne fekau ma’seiio me ko nisi vaega om mea sokotaki ki tino i luga i social media, sites o tafaoga, text io m email, faka’paaga o video fakama tino i luga i hosting sites pela mo te YouTube io me Vimeo, io me fakaitaita i luga i text e fia katoa taimi, instant messages io me chats. Te fanakega nei, ne fai i faka’paaga mo ata e ave, video mo te puke o fakamatalaga ‘funa mai te sexting, mo te seai se saolotoga mai te tino pokotia. Nisi cyberbullies e faite lotou Facebook pages mo nisi social media akauni me fakatautoa fua nisi tino.
- Ko pokotiaga la o te cyberbulling e vau loa mai te fakafita mo te kaitaua malie, kae ka oko loa ki te kiiga e mafai loa o fakapakia te foitino o te tino pokotia io me fakamate. Mea nei, e mafai o ‘tupu ki tino pokotia, io me so se tino e fai ke lagona te pokotia mai te cyberbullying io me ko nisi tualag aka.
NEA AU MEA KA FAI MANA POKOTIA MAI TE CYBERBULLYING
- Ponogina cyberbullies social media, email mo akauni fai instant messaging me ‘tau loa.
- Lippoti cyberbullies ki tau internet service provider (ISP), mobile phone provider (manafai a fakatautoa e aumai i texts mo telefoni) io me social media site/app.
- Mafaufau o sui tau napa telefoni manafai te fakatautoa e aumai text mo faipatiga, kae tausi tau napa fou ke seiloa ne se tino.
- Puipui au passwords katoa kae puipui tau telefoni ki se password.
- Sa tali, mea nei e tafao ki luga i lima o te tino fakatautoa.
- Faitapati ki sou taugasoa, tino o te kaiga io me se tino e talitonu koe ki ei ki luga i mea ‘tupu kae me nia foki ou lagona.
- Tausi fakalei a emails fakakaitaua, fekau mo faka’paaga pela me ne fakamaoniga manafai e lippoti ne koe fakataotoaga konei.
- Lippoti a mea fakatautoa kola ko too masei pela mot e fakatakutaku ke taa ne ia koe io me fakamasei, ki pulusimani
NISI FAKAMATALAGA & FAUTUAGA
- Bullying UK (part of Family Lives): www.bullying.co.uk/cyberbullying
Cyberstalking
Cyberstalking ko te sokotaki soko mai o se tino kae se manako koe ki ei – se tino e iloa ne koe io me se tino seiloa ne koe. Tatou e masani o faitau i tino lauiloa e fai pela me ne tino pokotia mai cyberstalker tai fakavalevale, so se e mafai loa e fai me se taketi.
Cyberstalkers e uke kii vaega pogai olotou mafuaga, e aofia ei latou kola e lagona ia latou e ‘see ki tino kola e taketi ne latou, avaga/ famau ko mavae, latou ko fai ‘see olotou lagona faka-te-foitino, io latou kola fua e fiafia o fakamatakutaku tino, lasiga ne tino valevale fua. E mafai o faivalevale ou digital footprint i te lamalama kia koe i social media channels/apps ke iloa ne ia au gasuesuega katoa, ko oi e sokotaki mo koe mo au palani ai. Pela me se cyberstalker ko gasolo o malosi. Latou e sona ulu atu i so se taimi e online ei koe, nisi taimi e aofia ei te faomalo io me ko fakaaoga mai ne latou tau akauni social media.
Cyberstalking e mafai o sae mai fua online, io me se vaega o faiga lamalama io me fai ana faiga sonafai tino.
E FAKATAFA PEFEA CYBERSTALKING
- Toe onoono me nea fakamatalaga o koe e sae online kae taumafai ke se too uke.
- Masani loa o fuli tau email mo password mo au akauni taua online kae tausi fakalei ke seai se fakalavelave.
- Toe onoono ki au social media mo search engine privacy mo security settings.
- Fakamautinoa me i tau computer mo mobile e ‘fou olotou internet security software ne faulu kae ga’lue.
- Fakamautinoa tau wireless hub/router e ola tena polokalame puipui
- Sa avegina io me puke ou fakatalaga ‘funa mana fakaaoga ne koe a wi-fi kola e mafai o fakaaoga ne sose tino.
- Fakamutana ou fakamatalaga totino mo au mea tau tupe o tufatufa online io me offline.
KAFAI KOE SE TOKOTASI E POKOTIA I CYPERSTALKING
- Tausi kae fakamau ke uke au me fakatalitonu ki tou mafai.
- Lipooti a tino alamati ki pulusimani.
- Lasiga o sites social networking e isi loa se koga ‘Report Abuse’ io me se pate ke mafai ne koe o lippoti te cyberstalking mo nisi mea fakaitaita.
Trolling
E tai seai se kese mot e cyberbullying, te trolling se mea loa ne mafaufaugina ke fakaitaita, fakapoipoi io me fakaoti a tino takitokotasi, potukauga io me tino kola se iloa ne latou te mea tenei ki te troll. I te masani e fakamafua fakalavelave mai te fakaasiga ona mafaufauga tai fai fakatea, io me mo ia loa. Fakakese tino, talitonuga, mataupu ki pina, politiki, fakakinauga ki mea o te olaga ne vaega masani loa o te trolling, kae mafai koe o pokotia i nisi mea fua pela mo potukau tafao io me se kau ta’ta e fiafia koe ki ei. E mafai foki loa o agai tonu atu tena se fiafia ki se tino – tino takutakua io sua mea – lauiloa i te alofa, galue seai se togi, kaimalie mo nisi uiga ‘lei.. kola trolls e se talia ne latou mo lotou manakoga.
Tasi o vaega se fakafiafia o trolling e tupu manafai e pati se ‘tau io me fakakaitaua e faka’paa o agai atu ki tino kola ko oti ne mate, kola se maua ne latou o puipui latou. Te mea nei e mafai o fakaiku i se mea masei tai paa ‘lei loa ki kaiga mo taugasoa konei e ola nei. Trolling e mafai fua o fai ne se tino tokotasi, io me se potukauga trolls kola e tasi loa te lotou fakamoemoega – fakakaitauaga o tino ke pokotia
NEA AU MEA E FAI MANAFAI KOE KO POKOTIA NE TROLLING
- Ponogina a akauni social media.
- Lippooti trolls ki tau internet service provider (ISP), mobile telefoni (manafai te fakatautoa e vau i loto i text mo fesokotakiga i telefoni) io me social media site/app.
- Sa fai ko koe ke kaitaua io me fakaasi ke lavea, mea nei ko te tafao ki luga i lima o te troll.
- Faipati ki sou taugasoa, kāiga io me se tino fakatalitonu ne koe ki te mea ko tupu kae nea foki ou lagona.
- Tausigina email fakaitaita, fekau mo faka’paaga mo fai au fakatalitonuga manafai e lippoti ne koe te trolling.
- Lippoti trolling kola ko too masei ki pulusimani manafai pela me se fakamasei tino io me mafai ei fakatupu te kaitaua.
Creeping
Creeping e fakauiga ki te faisoko te aasi ki se tino i luga i social media i te fano soko ki luga o onoono ki ana timeline, tala fou, sautalaga, ata/video, tala totino toetoe mo taugasoa. E mafai foki o aofia i ei te asiasi me nea lotou mea ne tusi ki luga i timelines a tino, io retweeded.
Creepers e lasi te muni mai ia koe mo te mau tela me ia latou e creeping ne latou koe ki te se kami, faiga o mau io me tali mai te Facebook mo nisi social media platforms, kae se onoono ki tau LinkedIn page (mea nei e fakailoa atu kia koe i luga i te site). Se pela mo te cybestalking , creeping loa ia ia e se fakamae tino tela la e se fakamafua ne ia se agasala, tiga i ei e fai pela me ‘fakamataku’, pela foki loam o te igoa.