English

Fakamealofa ki Charity Online

Te galuega e fai ne charities mo fakapotopotoga volentia e taua ki te tino katoa, fesoasoani ki tino ke loto manakoga taua i konei pela foki i tua atu. Charities e fakana ki mealofa ma sose tino mo pisinisi ke mafai o fai olotou galuega, maise loa i taimi koa pokotia ai te maumea. Te lasiga o potukau mo lotou manakoga ne mea lei kae tonu, kae ko fakalavelave ne fai ne tino fakaloiloi e mafai ne latou o fakaaoga a charitable a tino mo kaisoa sene tela latou kola e fakatupe e mafaufau me fesoasoani ki te charity. Tenei e tasi o auala masani e fai ei mea nei ko te online. Sa fakagata te fakamealofa sene ki se mea lelei o tau filifiliga. Kae, puke kin ai auala faeteete mo puipui koe – mo tau charity filifilia – mai tino kaisoa online.

Ko fakamatakuga

  • Charity sites fakaloiloi – websites ‘loi mo charities kola se ai ne foitino, kola ne websites fakaloiloi se tumau e faite i taimi kola e poko ei fakalavelave kola e lauiloa (pela mo mala mo mafuie).
  • Phishing emails – emails e avatu kia koe o fakaloiloi koe ke fakaasi a fakamatalaga au faletupe mo passwords.
  • Te fakaloiloi e mafau mai te fai o te togi o mea i luga i web pages kola se puipuigina.
  • Kaisoaga o tou iloga e fakamafua ne viruses mo spyware, fakaavanoa ki tino amio masei ke fakaaoga tau akauni i faletupe mo nisi fakamatalaga totino kola e tausi i tau computer.

Fakamealofa e aunoa mo se fakalavelave.

Ke fakamautino ia koe e fakamealofa e aunoa ma se fakalavelave:

  • Asiasi ki te website a te charity i te taipa te fakatuatusiga o te website ki loto i te browser ne koe, i loo te tala fua ne koe mai se hyperlink e mai loto i email. Aasi te fakatuatusiga o te web online fakatasi mo fakapotopotoga e fakatonutonu ne latou charity io me sokotaki ki te loa ki te charity.
  • Koi tuai o fakamealofa ne sene, aasi te website e fakaaoga e puipuigina. E tau loa o isi se ata o te loka i te browser window frame, tela e sae aka manafai koe e taumafai o log in io me fakamau. Fakapatonu me i te loka e se to i te page ailoa – mea nei se fakaasiga me i te site e mafai loa se mea fakaloiloi. Te fakatuatusiga o te web e tau o kamata ki te ‘http://’. Te ‘s’ ko te fakatoetoega o te ‘secure’ (puipuigina).
  • Kafai e maua ne koe se email se manakogina mai charities seki logo loa koe i ei io me seai sou sokoga ki ei, sa tali ki ei kae sa talagina te link kola e i loto i mea nei. Tela la, sologina.
  • Sa tali ki fakatagi ke fakamealofa atu ne sene i te kampane aveave sene pela mot e Western Union io MoneyGram, i te faifaiga tenei e lasi loa e fakaaoga i mea fakaloiloi.
  • Fakamautinoa me i te charity e tonu ko tuai o fakaasi ou fakamatalaga totino, io me fakaaoga fakamatalaga o au depit/credit card io me ko online banking. Te fakapatonu ki Visa, MasterCard SecureCode mo American Express Safekey schemes e aumai ne ia se puipuiga faopoopo mo tupe aveave mai depit/credit card.
  • A koe e tau o mafaufau o lago ki kau salasene takitasi i te ave fesoasoani i luga i website kola e lauiloa i te ave sene, kola e tau o faitau ne koe a fakaasiga maimua.
  • Kafai koe isi loa sou masalosaloga, a charity kola patonu e fiafia o fai fautuaga i nisi auala ke aumai i luga i te website io me i te telefoni.
  • Kafai e mafaufau koe me ne ave a fakamatalaga o au akauni ki se tino fakaloiloI io me se charity masei, sokotaki ki tau faletupe nei loa nei.

Onoono foki

Fakamatalaga o muna

Phishing

se faiga ke kaisoa iloga tela te kau amio masei e ave ne latou tino ki website masei ko te mea ke mafai o fakailoa olotou fakamatalaga totino pela mo username mo passwords.