English

Fakatokaga mea tau tupe

Te fakatoka mea tau tupe online se faifaiga e fakafaigofie kia koe kae koe e tau o puipui tau password mo niisi fakamatalaga totino ke moa tino amio kaisoa e saoloto ki loto i tau akauni ia auala fakaloiloi pela me ko koe.

A Fakalavelave

  • A koe ne mafai o takolekole ne phishing emails io me vishing phone calls kola e fai at uke avatu tau password mo niisi fakamatalaaga tapu.
  • Te kaisoa iloga mafua mai i viruses io me ko spyware, tela e avatu ki tino masei ke ulu ki loto i tau akauni ite faletupe mo niisi fakamatalaaga totino kola e taofi i loto i tau computer.
  • Malware i luga i tau computer tela e kave fakamatalaaga ki tau faletupe tela e kese mai ia ia tela ne tau o fakatoka kiei – pela mo te tino ne tau o maua ne ia te tupe. Malware e mafai foki o fakatu ne vaega fakamunaaga pela ‘faulu tau password saokatoa’ i luga ise site tela e mautinoa e tonu, mai te soona ulu ki tau browser. I niisi taimi te mea nei e fakaigoa kite ‘Man in the browser’ attack.

Te fakatoka mea tau tupe ise auala saogalemu

  • Sa fakamatala password io me ko niisi fakamatalaaga totino ite tali atu kise email, telefoni io me se tusi tela e fakaloiloi me mai i tau faletupe io me se fapotopotoga fakatoka tupe. A faletupe e se mafai o avatu se email o sili atu kia koe ne vaega fakamatalaga ke fakaasi atu. Sose fesokotakiga mai faletupe e fakaaoga tou igoa (se kote ‘Sir’ io me ‘Madam’) kae mafai foki o fakapatonu me ko latou loa ite tusi ne nai napa mai tau code io me kote postcode io me ko nai napa o tau akauni. Kafai koe e se mautinoa me te email se mea tonu, ko fesokotaki koe ki tau faletupe ite sua auala mai tafa ote internet.
  • Fakamaoni o fakatonu mea ia koe e fakaaoga se sokoga kite faletupe ise internet tela e saogalemu. Sa fakaoga se Wi-Fi tela e seai se togi i tua i koga valevale mo fai au fakatoka ki mea tau faletupe – tiga te faigofie – me e mafai o se saogalemu kae au fakatokaga online e mafai o lavea ne niisi.
  • Onoono kite ‘https’ ite kamataga ote tuatusi mote ata ote loka ite browser frame.
  • Ulu fua ki loto ite webite o tau faletupe mai te faulu ote tuatusi ki loto i tau browser io me fakaaoga a bookmark a koe kola ne faite mai te fakaaoga te tuatusi tonu. Kafai koe e talitonu me i au fakamatalaaga ne mafai o kaisoa i sose auala, taumafai fakailoa fakavave kite faletupe (Onoono kite Safeguarding Identity).
  • Fakaaoga passwords mo PINs kola e malosi.
  • Fakamautinoa me isi sau antivirus/antispyware software mote firewall e galue faeloa kae tela e fakafou saale koi tuai o log in ki tau akauni tupe.
  • Fakaaoga se password fakatea mote PIN ki website takitasi.
  • Sa fakaasi au passwords mo PINs ki sose tino io me tusi latou ki lalo ke tauloto ne koe.
  • Iloilo faeloa au statements, kae kafai e lavea ne koe sose fakateletelega tau tupe e se tonu ki ou mata, na lipoti fakavave.
  • Tamate a paper statements kae register ki online banking mote mobile alerts. Paper statements e faigofie te puke kae faitau.
  • Fai ke maua te toe vaega fou ote Windows updates.
  • Fa’eteete manafai e fakaaoga a computers valevale o fano ki loto i tau akauni ite faletupe.
  • Fa’eteete mai ‘shoulder surfers’ kola e fatiotio ki tau screen.

Lua mote Uke vaega fakamaoniga

E uke a faletupe kola e fakaaoga lua vaega o fakapatonu me ko koe loa iloa te fakaaoga fua passwords. A vaega e lua kote ‘se mea e iloa ne koe’ (tela ko tou igoa e fakaaoga mo tau password) mote ‘se mea e nofo mo koe’ tela se bank card e isi se card reader, io me se standalone device pela mote HSBC’s SecureKey. Te code e fakasoa kia koe, kae kesekese i taimi katoa e log in iei koe.

Se fakatauga me uke a faletupe mo niisi fapotopotoga tupe e avaka levolo puipui ite feitu tau mobile mote app-based banking, tela ka fakaaoga kise aofaki e lima vaega e fakapatonu iei me ko koe tela e mafai o aofia iei se location-based sevesi o avatu se fakapatonuga me ite mobile e nofo tasi mote koga e nofo iei te tino ia ia te akauni, mo vaega fakamauga o leo.

Rapport

E isi ne faletupe e ofo se puipuiga software faopoopo tela e fakamasino loa mo te puipuiga o koe mai te fai au fakatokaaga tupe online. Rapport software, se vaega tela seai sona togi kafai e download mai faletupe kae puipui fakatokaaga tau tupe mai tafa o internet security software tumau.

Fakamatalaaga faopoopo

Faletupe katoa e isi ne fakamatalaaga tau puipuiga online i luga i olotou websites, e aofia iei fakamatalaaga o vaega fakaloiloi.

Fano foki ki te:

Fakamatalaga o muna

Wi-Fi

Onoono ki te 'wireless network'.

PIN

Personal Identification Number.

Phishing

se faiga ke kaisoa iloga tela te kau amio masei e ave ne latou tino ki website masei ko te mea ke mafai o fakailoa olotou fakamatalaga totino pela mo username mo passwords.

Malware

Software fakaaoga io me faite ne hackers o faka’see a galuega a computer, fakamaopoopo fakamatalaga taua, io me mafai o fakaaoga ne ia fakatokaga a computer totino. Fakatoetoe mo pati konei ‘malicious software’.