Te auala togitogi masani e fai i tau debit card i tau faletupe, tela koe e talia ko te tino tela ne maua ei au sene ke puke au sene mai tau akauni i te faletupe, e fakaigoa ki te continuous payment authority (CPA). Kafai la ko se lava sene i tau akauni mo toe ‘togi te kaitalafu i te taimi o te feagaiga, te tino ne maua mai ei au sene e tumau lo ate sokotaki ki te faletupe ki au tupe katoa io me ne vaega o te aofaki kae kafai foki ne ana ‘togi faopoopo ona ko te talimuli te ‘togiga.
Te fakaloiloi i kaitalafu ki sua peofuga ko kamata o fanaka pela me se masani, ne fakamalosigina loa me i nisi mea ne tupu ona ko te se lava o iloiloga puipui a nisi tino fakakaitalafu. Vagana loa ke mafai ne koe o fakatalitonu me se ko koe ne puke ne koe te kaitalafu, koe e mafai loa o fai maloo ke togitogi tau kaitalafu faopoopo mo pasene o interest kae mafai foki loa nisi togi faopoopo.
A Pokotiaga
Puke se Kaitalafu ki sua peofuga mo ‘fakaoko koe ki sua taimi’, kae maua aka nei se maua ne koe o toe ‘togi te aofaki katoa i te taimi tonu.
- Puke se kaitalafu ki sua peofuga mo ‘fakaoko koe ki sua taimi’, kae maua aka nei se maua o toe ‘togi te aofaki katoa i te taimi tonu.
- Ne matakai ki te vave mo te faigofie o maua se kaitalafu mo te se mafaufau ki te ‘togiga mo pokotiaga, ona la ia koe ko manako fakavave ki sene.
- Koe ka ‘togi a pasene lasi o interest rates mo lafoga o fakatokaga ke toe fakaloa te kaitalafu ki sua peofuga.
- Te afulifuli fai maloo mo te ‘toe togiga ne nisi tino fakakaitalafu.
- Se maina i te pasene (APR) io me ko te tonuga o aofaki pasene o interest o mea tau sene e tauave ne te loan.
- Pokotia mai fakalavelave mo puapuaga uke o mea tau sene.
- Seai ne au se loto malie e mafai o fai faka’lei i te auala ‘tau mai nisi tino fakakaitalafu.
- Te kaitalafu ki sua peofuga ne puke ne se tino fakaloiloi i lalo i tou igoa, kae ‘togi ki loto i te akauni a te tino fakaloiloi i te faletupe.
- Se CPA ne faite fakaloiloi ki luga i tau debit card.
Fautuaga ki luga i Kaitalafu ki sua peofuga.
- Mafaufau fakalei muamua o puke te kaitalafu ki sua peofuga o mafaufau nisi auala ke faka’lei ei tou fakalavelave ki mea tau sene mo se vaitaimi toetoe io me leva pela mo kaitalafu i koga kaitalafu a te Iuniuni, overdraft io me isi aka ne nisi alaga sene.
- Fakamautinoa me ia koe e i looa katoatoa a fakanofoga o te kaitalafu aofia ei pasene interest, te leva o te toe togitogiga mo fakasalaga manafai e tuai io me seai se ‘togi.
- Salasala ki koga valevale o fakapaupau a ‘togi mo fakanofoga.
- Ke iloa ne koe ou saolotoga mo koga kola e fano koe ki ei manafai e isi se fakalavelave kia koe.
- Faeteete o toe faopoopo te kaitalafu ki sua peofuga me ka fai ne ia ke lasi atu tau mea e ‘togi.
- Mafaufau o fakatonu ki tau faletupe io me ko te koga ne aumai ei tau card ke fakagata te togitogiga mai mua o te taimi e gata ei. Manafai ko se maua ne koe o toe togi tau kaitalafu.
- Sokotaki ki te sevesi fautua ki mea tau sene (Money Advise Service) mo se fautuaga ‘lei ki luga i tulaga fakakaitalafu mo kaitalafu.
- Sokotaki ki Citizen Advice io me se sua matagaluega tela se galue mo sene maua (not-for-profit dept Advice Agency) manafai koe ko se maua o ‘togi au mea togitogi kae manako ki se fesoasoani.
- Puipui faeloa ou iloga online io me offline ke moa e kaisoa ne tino amio masei ke puke kaitalafu ki sua peofuga mo nisi fakatokaga i lalo i tou igoa.
Kafai koe se tino pokotia i kaitalafu mo sua peofuga fakaloiloi
- Aasi ki te fakatokaga o au tupe i te faletupe faka’lei kae fai saale loa ko te mea ko koe ke mafai o iloa vave manafai sene ko oti ne puke mai tau akauni mo togi te kaitalafu tela seki ne koe. Kafai ko atafia se fakatokaga pela me masalosalo koe ki ei, fakamolemole fakailoa ki tau faletupe fakavave, mot e kampane fakakaitalafu tena e aofia.
- Mafaufau o fai sau salasalaga ki lipooti kaitalafu ke mafai o iloa mana isi ne fakatagi ko oti ne fai kae fakaaoga ou fakamatalaga.
- Kafai koe e fakailoa atu ne se kau faikaitalafu mo se kaitalafu tela e seai sau mea e tau o ‘togi, tusi ki te potukau fakakaitalafu kae, manafai e ‘tau, te matagaluega tae kaitalafu, o fai loa ke maina me kaia e se mafai ei o togi a mea konei. Kafai e se maua ne koe se tali fakamalie loto, sala ki se potukau fesoasoani o fakalei fakakinauga tela e se kaukau ki mea konei.
- Kafai koe e mafaufau ia koe se tino pokotia i fakaloiloi, lipooti ki pulusimani.
Kae masaua faeloa a puipuiga masani ….
- Fakaaoga password fuifaitau. Sa fakaasi auala e fano ei koe ki luga i website io me ko password e togi ei au mea online ki se tino.
- Kafai e faka’tau koe me se akauni togitogi mea online ko mafai o fakamaseigina, fai sau faiga fakavave. Aasi online pages ki fesoasoani mai website.
- Faetetete i te soona tala link kola e aumai i email seiloa me mai fea. Pela, e lei ke faulu te fakatuatusiga o te website o tau faletupe ki tau loa i tau browser, io me fakaoga se bookmark tela ne faite ne koe fakaaoga te fakatuatusiga tonu.
- Kafai koe e ‘togi i te card, masaua me i te credit card e ofo mai se puipuiga e tai malosi i loo nisi auala i tulaga o mea fakaloiloi, fakapatonuga mo mea se aumai.
- Kafai e togi au mea sevesi togi mea online io card togi mea, fakamautinoa me i te link e puipui, i auala e tolu:
- E tau o isi se ata o te loka i luga i te browser window frame, tela e lavea manafai koe e taumafai o login io me fakamau (register). Ke mautinoa me i te loka se tu i luga i te page … me te mea nei e fakaasi mai me se site fakaloiloi.
- Te fakatuatusiga o te web e tau o kamata ki te ‘https://’. Te ‘s’ e fakatusa ki te pati ‘secure’.
- Kafai koe e fakaaoga vaega fou o tau browser, te bar o te fakatuatusiga io me ko te igoa o te tino iā ia te site e fuli tena lanu ki te lanulauniu.
- Masau faeloa o log out mo te site tela ne log in ei koe io me fakamatalaga ne fakamau. Te pono fua o tau browser e se lava o fakapatonu au mea funa.
- Tausi au lisiti katoa.
- Aasi au credit card mo fakamatalaga o au sene faka’lei manafai ko oti au mea ne ‘togi ke mautinoa me sao loa a te aofaki tela ne fakaaoga, kae maise seai ne amioga fakaloiloi ne fai ona ko te faiga o au fakatoga sene.
- Fakamautinoa me i au antivirus/antispyware software e aoga kae fakafou mo firewall e galue mai mua koe o fano online.