E tai fakaofoofogina i te faigofie o ave ou fakamatalaga totino online kae seiloa ne koe, maise loa manafai ne fakapoi mai kef ai ne koe i luga i te email, i luga i social networking sites io me i luga i website o kampane e fakatagi ki fakamatalaga kae seai loa se mea pela ke fai pisinisi mo koe.
Sua mea, nisi fakapotopotoga e nofo mo fakamatalaga totino o koe kola e mafai ei o fai ne fesokotakiga mo latou. Mea nei e aofia ei matagaluega a te Maaloo, matagaluega mea tau tupe pela mo faletupe, sosaiete fakatutu mo kampane insurance, mea tau fakaimasaki, pisinisi fakatau, search engines… koi fano loa te fakamauga seai se gata maiga.
A Pokotiaga
- Kaisoa iloga
- Fai togafiti masei/ takolekole
- Fakamsei tino
- Sona fakatau mo te maketi o mea
- Fakaaoga ne tino au mea fai mo au gasuesuega mo fakatautoa koe
- Magaluega fakaaoga fakamatalaga mo sona fai koe.
- Social network e fakaaoga ne ia ou fakamatalaga totino mo nisi pogai mai tafa o te fakagalue tau akauni, pela mot e togi atu ki sua fakapotopotoga.
- Social network pokotia ne kaisoa ana fakamatalaga, ne puke ei ou fakamatalaga totino ne nisi tino.
E mafai pefea au mea totino ke pukegina ne nisi.
- Unencrypted emails mot e lasiga o sokotakiga i websites e mafai o iloilogina, fakatasi mo au tino galue mo tau ISP.
- Ou fakamatalaga totino efaskaoga ne social networks mo fai olotou galuega, io me fakaaoga ne nisi tino.
- E auala mai phishing – kola email masei e fai mai ke tala se link ki se website fakaloiloi kola e amfai o puke ne ia a fakamatalaga o au sene.
- Auala mai vishing (fakatoetoe ‘voice phishing’), kola tino fakaloiloi e faipati atu i telefoni io me mata ki mata, ke puke a fakamatalaga o au tupe.
- Fakaaoga o networks se puipuigina – i te fale/ofisa manafai foki koe nofo i se isi koga aka.
- Fakaaoga uncripted links mo fai fesokotakiga taua (pela se faakaaoga te VPN mo ‘soko ki te ofisa).
- Se fakaaoga o website puipuigina mana fai mea tau faletupe io me ‘togi mea online, aofia ei mea kola togitogi.
- Se fakaaoga passwords kola e fuifaitaugina, se masani ‘fuli te password, se fsakaaoga se password io me fakaasi te password ki nisi tino.
- Se fakaaoga email puipuigina io me ko webmail akauni.
- Fakaaoga akauni email o te galuega mo mea totino.
- Nofo logged in ki te website io akauni email mafai te computer/ smartphone/ tablet ko ave ke fakaaoga ne sua tino.
- Auala mai spyware, viruses, aofia ei latou kola ne fakamau ne latou keystrokes ke matemate ne latou au galuega online.
- Auala mai keystroke loggers e fakapiki ki te uaea o te keyboard.
- Se tausi fakalei ke puipuigina pepa totino io mo tupe.
- Se saesae a ou pepa i ou fakamatalaga mo sene ko se manakogina.
- Lasi te talitonu ki nisi tino.
Tausiga o au mea totino
- Masaua loa ko au antivirus/antispyware software ke galue fakalei mo te aogatonu kae fakafou faeloa.
- I koga kola e fakaaoga ne so se tino, aasi foitino o te computer manafai e isi se mea e piki ki luga, maise i luga i te keyboard.
- Fakaaoga websites puipuigina mo ‘togi mea io mo faletupe online.
- Log out mo websites puipuigina manafai ko oti a galuega ne fai, me kafai e pono fua ne koe te window e mafai loa o se logout ne ia koe mai te site.
- Fakaaoga passwords kola fuifaitaugina. Fuli fuli saale loa tau password kae moa loa e fakaasi ne koe ki nisi tino.
- Faka’mao mai te fakaaoga tau email galue mo fai au pisinisi totino. Kae, fai sau sua email totino mo au pisinisi totino.
- Masau faeloa ko tau networks i te fale/ofisa e puipuigina.
- Tausi a pepa o au mea totino mo sene ke ata puipuigina.
- Saesae a pepa o au mea totino mo mea tau sene ko se manakogina.
- Faeteete i tino kola e fakaasi ki ei ou fakamatalaga totino.
- Faitau polokalame a social media i fakanofonofoga mo manakoga ke iloa ne koe me fakaaoga pefea ne latou ou fakamatalaga. Masaua, me mafai loa o se lavea me tusi ki mataimanu foliki.
- Kafai e mafai, faka’mao mai te fakaaoga tou igoa tonu online.
- Tai faeteete mai tino kola e fai ma eke taugasoa koutou online i email, mo social networks/sites sautala.
- Fateete mai te fakailoa ou fakamatalaga totino i luga i website galue io me totino.
- Fakaaoga se akauni webmail tela e mafai fua o se fakaaoga, seai se igoa mo websites kola e fakatonu mai ki se fakatuatusiga email mo ou fakamau.
- Fai ne fakanofoga maina mo tamaliki me mafea kae pefea foki o mafai ne latou o fakaasi fakamatalaga.