Konei nisi fautuaga ke fesoasoani kia koe ke fakaaoga malosi ne koe tau smart device mo apps kae pefea foki o fakaaoga mo te mautinoa
Faulu apps mai sitoa app kola e lauiloa
E mafai ne nisi apps o faimanea tau mobile tasi loa e faulu. Mea nei e mafai manafai e faulugina ne koe se app mai koga se lauiloa. Fakatusa pela, se tino e mafai o puke se app lauiloa ko oti ne togi, faopoopo olotou mea masei ki luga kae ofo seai se togi i luga i ‘laupapa fai fakapulaga’ io me ko networks a ‘tino-ki-tino’. Kafai loa te app fakaloiloi tenei ko oti ne faulu ki tau telefoni, te tino pukemaloo (hacker) ko mafai o pule ne ia tau telefoni, o fai ana fesokotakiga, oko mai a te kaitalafu ke ‘togi i mea e tau o togi SMS kae seai sau saolotoga, io me taofi ne ia mea e ave SMS mo fekau i voice mail. E mafai loa o seilao ne koe ka oko loa kit e taimi ko taumuli.
Tela, fakamao i apps mai koga seki fakatulafonogina, pela mo ‘bulletin boards’ io me ko ‘peer-to-peer’ networks. Ka mea, ko download au apps mai sitoa mautinoa. Mai mea katoa, fakaaoga te faeteete – sukesuke te app kae aasi a maua a tino mai mua o download ne koe.
Mafaufau o fakatulaga a mea loto i apps
Apps i nisi o sitoa app takutaku e aumai ne latou fakatulagaga o me i loto i ei. A te fakatulagaga e fesoasoani kia koe o fakamasino me ko te app e ‘lei mo tamaliki.
Te masani, a fakatulagaga e mai ei a fakatonutonuga i mea i loto i ei mo te malosi o mataupu pela mo te fakamataku, pati masei, ata masei, io me faipati ki luga i vailakau malosi. Koe e tau o maina me i sitoa app takitasi e isi loa ne olotou fakanofonofoga ki te fakatulagaga o mea i loto i apps. Ko tena uiga te fakatulagaga ka kese mai te falafakatau app mot e sua sitoa app. Fakamau ki lalo i fakatulagaga konei e isi sena sokoga ki mea kola i loto i te app. Kafai e fakaaoga ne koe apps kola e fakasaoloto ne ia koe io me ko au tamaliki ke ‘soko ki te internet o onoono ki mea kola se aofia i te app, a kaati e manako ko eke onoono ki tai ki loto atu ki puipuiga i te levolo o te meafaigaluega io me i te levolo o te network, filters io me safe search options. Lasiga o fakamatalaga likiliki i mea konei e maua i te
http://www.internetmatters.org/technologies/parental-controls.html
Ke mataulia me sea te saolotoga ka maua ne koe
Kafai e download ne koe se app, te lasiga o taimi e fesili me mafai o fano ki nai polokalame io me ko data i loto i tau meafaigaluega. Te mea nei e igoa ki te ‘saolotoga fakatagi’ io me se ‘saolotoga’. Fakatusa pela, te app salasala kogakoga e mafai o fesili mo se saolotoga o fakaaoga ‘te koga e tuu ei i te vaitaimi nei’ ko te mea maua te fakasinoga tonu/sao mo fakamatalaga ki te koga. Apps fakatonutonu ata e mafai o fesili ke mafai o fano ki au ata ko te mea ke mafai ne koe o fakatonutonu ata ne pei ne koe i tau meafaigaluega i loto i te app.
Ko lasi loa te talia ko tino faite e tau loa o fakatagi fua ki data mo polokalame kola e manakogina mo te app ke galue.
Nisi apps, e ui ei, e fakatagi ki solotoga faopoopo mai luga atu o te mea tela e tau o manakogina mo se vaega app ko oti ne sukesuke ke galue.
Ko te mea ke mafai o puipui ou fakamatalaga totino, faitau faka’lei saolotoga fakatagi koi tuai o download io manafai e fakamasaua kae fakamautinoa me ia koe e fiafia ki fakamatalaga kola ne fakasaoloto ne koe te app ke fakaaoga.
Kafai koe se fiafia mo te saolotoga fakatagi, koe e tau o se talia te fakatagi io me salasala mo se sua app.
Tausi tau telefoni pela mo tau peesi
Fakaaoga se smartphone ke fakasoasoa au sene ko gasolo loa lauiloa. E isi ne mea e tai sili ei te mobile banking: apps e ofo mai se auala faigofie kae avanoa kae se fakalavelave, kae sao ei ou taimi mo sene. Kae, se mafai, me isi foki loa ne fakamatakuga, e aofia ei ko ko tulaga o au fakamatalaga kola se manako ke iloa ne tino ne tausi ne koe i luga i tau mobile tela e mafai o fakaaoga ne tino fakaloiloi. Tela la, e tau mo koe o masaua nai faifaiga ‘lei, fakatusa pela me e tau o log out mai banking apps; download loa mai sitoa app mautinoa; kae sa fuligina te factory security setting i luga i tau telefoni; kae puipui tau telefoni ki se password.
Ke iloa ne koe te ‘togi, maise mo roaming mo te togi in-app
Apps e masani loa o fakaoaga makini ne ia au data, tela e mafai o fakaaoga e uke atu iloo au mobile data ne fakasaoloto atu. Kafai koe se faeteete i tea ta onoono ki te fakaaogaaga o au data, e mafai loa koe o lasi atu tau fakaaoga i au data ne fakasaoloto atu tela ka fakamafua ne ia se ‘togi faopoopo. Te lasiga o latou faite mobile ko ofo meafaigaluega online or apps online ke faigofie te mafai ne koe o aasi tau mea ne fakaaoga. Faopoopo atu ki ei, fakaaoga apps i tua atu e mafai o iku ki te lasi te mea togi. Taumafai loa o tamate au mobile data kola e fakaaoga ma fano koe ki sose koga manafai koe e galo i tua ke fesoasoani o fakagata te poi o koe i te ‘togi. OfCom ko te pule fakatonutonu o mea tau fesokotakiga i te UK, aasi ki te video guides o fakatonuga tela ka fakasi atu kia koe me fai pefea i luga i handset kola e lauiloa. Mo te lasiga o fakamatalaga… me fakaaoga pefea apps i tua atu kae tokagamalie onoono ki fakatonuga mai OfCom mo mobile roaming. Ukega apps, se togi io me togi, ofo avanoaga valevale ki se togi faopoopo. Mea nei e fakaigoa ki ‘togi in-app. Fakatusa pela, koe e mafai o fai togi koe in-app ke mafai o fakasoko te tafao i se tafaoga mai tua o se levolo e iloa tonu, io me tai fakamakini te tafaoga. Kafai e togi app e mafai loa o isi se fakalavelave ki matua ona la ko tamaliki e fakaaoga mobile device me mafai loa o fakaaoga ko lasi ei te ‘togi i te akauni kae seai se mea e iloa ne olotou matua. Latou kola e manako ke pule ne latou in-app kola se manakogina e mafai loa ne latoui ma fakaaoga se aofaki meafaigaluega koka e avanoa i luga i sitoa app kola e lauiloa. Fakatusa pela, nisi operating systems e fakasaoloto koe ke tau o isi sau passcode mo se download io me togi.
Nisi mobile handsets a fakasaoloto o fakasegalue mea togi in-app katoa loa, Ofcom’s video guides e fakaasi atu me fai pefea. Te screenshots ne fakasiga me i fakanofoga o meafakagalue e kesekese i handset io me i vaega o te OS ne lotou faulugina.
Tapale faeloa a apps kola ke fakaaoga ne koe
E fia apps a koe i tau mea faigaluega – kae fia foki o mea konei e fakaaoga ne koe? I te lasiga, e nofo loa ki aafa o apps ne download e masani loa o se fakaaoga. Fakafonuga o tau meafaigaluega ki se fia o apps kola se fakaaoga e mafai o pokotia te galue ‘lei o tau mea faigaluega. Se gata i te fakaaoga ne latou telasiga o te avanoaga, ka ko nisi apps e oola loa mai tua tela e mafai o fakatuai tau meafaigaluega kae kai foki ne ia tau patule. Fano ki au apps kae tapale sose mea tela ko se fakaaoga ne ko. Ko apps kola e fakaaoga saale loa ne koe, taumafai ke fakaafou faeloa ke mafai o faka’lei tena galue mo tulaga puipui
‘Fulu’ tau telefoni
Kafai e mafaufau koe ke fakamealofa , toe ‘togi ki tua io me ave ka fakaaoga ne sua tino tau mobile mua, telefoni io tablet, manatua o ‘solo katoa loa au data mo apps muamua i te mea mana maua ne se tino tela e ave ki ei tau meafaigaluega. E mafai foki ne o sala a ‘factory reset’ se auala e tasi i loto i fakanofoga fakagalueg o tau mea faigaluega kae te auala tenei e mafai o se oti a mea totino mai tau meafaigaluega.
Mo te fakafetai lasi ki te Ofcom te kau fakatonutonu o mea tau fesokotakiga mai te UK mo te fakasaolotoga mai ke mafai o toe faite a mea konei I te laupepa tenei ki luga i te fakaaogaaga tokagamalie kae puipuigina i luga i mobile, se auala takitaki ne faite ne te Ofcom fakatsi mo te ofisa o te Komesina o fakamatalaga, te ofisa fakatonutonu o fakataufaiga mo maketi, ofia fakatonutonu o sevesi ki telefoni ‘togi mo te ofisa fakatonutonu o fakaaoga o tupe i te UK.