Social engineering e mafai o fakamatala kae te lasiga e lasi te fakatalitonugina, mo sokotakiatuga e fai ne se tino e talitonu koe ki ei io me i loto pulepulega. Tela nisi taimi e fai ke lasi te fakatalitonu mai se tama fakamatalaga o koe tela ko leva loa ne nofo mo tino fakaloiloi.
Tino takitokotasi mo pisinisi e mafai o pokotia mai social engineering.
Fakatusaga o Social Engineering
- Te tali atu ki email fakaloiloi ke fai pela mai te faletupe io me se credit card provider, se matagaluega a te maaloo, se tino e kau ki se fakapotopotoga io me se website ne togi mai ei au mea, fai atu kia koe me ia koe e ‘tau o tautali i se link o avatu ne nai fakamatalaga – masani loa se password, PIN io me ko nisi fakamatalaga ‘funa. Te mea nei e fakaigoa me se phishing.
- Ave ou fakamatalaga ki se tino fakaloiloi tela ne telefoni atu o fai iā ia mai te faletupe io me se credit card provider, io me mai pulusimani kae fai atu me isi se fakalavelave. E akai atu ko koe ke fakamaoni fakamatalaga ‘funa ko te mea ke faka’lei te fakalavelave. Te mea nei e fakaigoa ki te vishing. E mafai foki loa o tufa atu se ‘tino ave tusi’ ke tae ne ia card togi mea io me ko nisi fakamatalaga mai ia koe, e fakaigoa ki se courier fraud.
- Taliga o se faipatiga mai telefoni mai se tino e fai mai ia ia se sui e fesoasoani tonu ki tau computer io software, kae fai mai kia koe me ia koe e isi sau technical fakalavelave. Latou e fakalogo atu pela me tonu, nala koe ave kia latou ou fakamatalaga login tela ka iku ki te fakaloiloi io me kaisoa tou iloga. Sua feitu koe ko fakasaoloto latou ke pule i tau masini mai se sua koga loa, ka iku foki latou o fakamasei ki se virus io me se spyware. Tino e fai mai ia latou mai ‘IT support’ i tau pisinisi e lasi loa o akai mai ki tau password ko te mea ke mafai o ulu latou ki fakatokaga mo fakamatalaga a te Kampane.
- Maua puke kae faulu ki loto i tau computer se USB stick, memory card, CD-ROM/DVD-ROM io me so se mea tausi mea tela ne tiaki loa ke maua ne koe, io me ne avatu kia koe. Te meafaigaluega e isi ne malware – pela mo virus io me ne sapyware. This is known as baiting.
- I tou fale io me i te galuega, soona tuku fua ki te tino amiomasei te mafai o fakaaoga tau computer, server io me se sevisi mobile.
E fai pefea ke fakaseke taua mai Social Engineering.
- Sa fakailoa ou fakamatalaga totino io fakamatalaga o au sene aofia ei a username, passwords, PINs, io napa o tau ID.
- Fakaeteete me i tino mo fakapotopotoga kola e ave ne koe a fakamatalaga o card kola e togi ei au mea e mautinoa, kae nala sa fakailoa passwords. Masaua me a faletupe io me ko fakapotopotoga lauiloa e se mafai o akai atu ki tau password i luga i email io me telefoni.
- Kafai e tali ne koe se telefoni o fakamolemole mai ki fakamatalaga ‘funa, fakamautinoa me ‘lei i te fai ki ei ke aumai se igoa katoatoa o te tino kae sao foki te lalauga mo se napa ke toe faipati koe ki ei.
- Kafai koe ne akai mai se vaega tino telefoni ke tamate tau telefoni kae telefoni ki tau faletupe io card provider, telefoni ki te napa i luga i te fakamatalaga o au tupe i te faletupe io me sose pepa mai tau faletupe – io me i te tua o tau card – kae se ko te napa tena ne avatu ne tino ne telefoni mai, se ko te napa foki tena ne faipati mai ei te tino i te telefoni.
- Sa ‘talagina a mea e fakapiki tasi mai mo emails mai koga seiloa ne koe.
- Sa tala a link mai emails mai koga seiloa ne koe. Kae, fakatele tau mouse pointer i luga i te link ke iloa te koga tonu ne aumai ei, e lavea i te koga ki lalo fakamaui o tau screen. Faeteete manafai manafai te mea tena e kese mai te mea tela e lavea i te tusiga o te link mai te email.
- Sa fakapiki external storage devices io me faulu CD-ROMs/DVD-ROMs ki loto i tau computer manafai koe se mautinoa te koga ne mai ei, io me ko koe e fia iloa i mea kola i loto.
Onoono ki motou video ki emails fakaloiloi
Se mafai o maua ne koe vaega email penei mai tau faletupe, card provider io me ko pulusimani. Tela KO LAVA & MAFAUFAU mai mua koe o pokotia i mea fakaloiloi.
Watch our video about fraudulent phone calls
Se mafai o maua ne koe vaega telefoni penei mai tau faletupe, card provider io me ko pulusimani. Tela KO LAVA & MAFAUFAU mai mua koe o pokotia i mea fakaloiloi.
Get Safe Online – Computer Support scam from Get Safe Online on Vimeo
Kafai se kampane computer e telefoni atu o fakailoa kia koe me isi se fakalavelave ki tau masini, e mafai loa se mea fakaloiloi. Tela KO LAVA & MAFAUFAU mai mua koe o pokotia.