Ko oi e lasi te pokotia?
- Talavou e lasi te mafai o aofia i te ofa tulafono cyber e mafai foki o isi se manakoga lasi i technology.
- The mea nei e lasi e mafuagina ne te loto naunau ki tafaoga, tela e mafai o takitaki ki te asiasi websites mo forum kola e tufa ne computer game cheat codes. Tulaga konei e mafai ne koga e fakamafua ei malware coding mo nisi faiga ofa tulafono cyber.
- E mafai loa o se lava te fakafeagai ne mataupu akoako i loto i akoga, kolesi mo akoga lasi.
- I nisi (se fai pela me ko mea katoa) mea, latou ne talavai ki se vaega o te Autism io Asperger’s Syndrome.
- Sukesukega a te UK’National Crime Agency (NCA) fakailoa mai tamaliki foliki pela 12 tausaga e ko mafai o pokotia ma kau ki cyper-dependent criminalty. Nisi e tae te taui sene uke kii loa, ka mo nisi te mea taua ke fakaoti te fakataufaiga, maua pela me se vaega manumalo kae maua tena ‘pine fakaaloalo’ i loto loa i te lotou potukauga. Lasiga o tino kola e pokotia lagona te mafai o fakafesagai te kau tausi te tulafono me malalo, ka ko nisi seai se mea e iloa me i olotou faifaiga e sui i faifaiga ofa tulafono.
Pela me se matua io fatama, koe e mafai loa o se iloa ne faifaiga ofa tulafoo manafai talavou i tou fale e fakamaumau lasiga o taimi online, te tonuga koe e fai me latou e puipui ia latou ‘tokagamalie i loto i te fale’.
Fakalavelave mafai o tupu
- Se asiasiga mai a se tino tausi o te tulafono e iku loa ki se fakailoaga io kaati se tino e puke, togi tupe/io pei kit e falepuipui.
- Se fakatonuga mai te fono famasino fakatapu te fakaaoga te internet
- Se sala e fakamau, e pokotia akoga mo avanoaga ki galuega
Vaega o cybercrime
- Cyber-dependent crimes (io ko ‘tina’ cybercrime) ko mea kola e mafai fua o fakataunu ma fakaaoga te computer, computer networks io me nisi vaega information communication technology (ICT). Pela a te cyber – dependent crime e mafai o fai a denial-of-service attack, faite mo fakafonu te website i mea e olo i loto ko te mea ke gata tena galue.
- Cyber – enable crimes ne sala mai loa mai mua kola e mafai o fanaka i tena aofaki io me oko i te fakaaoga o computer mo te internet. Pela ko te online mass-marketing frauds mo te consumer scams.
Kafai koe e manavase
Kafai koe e manavase i tau tama io me sua talavou e iloa ne koe e fai ne ia se cyber filifiliga ‘see, koe e tau o fesokotaki ki pulusimani.
A galuega kola e fakaaoga coding mo niisi computer skills
E uke aavanoaga mo talavou o fuli olotou coding mo nisi taleni i mea tau computer ki galuega fakalotomalie mo te taui sene. Te tumau se lava te iloa i mea tau cyber i te lalolagi ko pogai mai ei te lasi te napa o vaega avanoaga i tafaoga, social media mo nisi kampane tec, mot e Maaloo mo matagaluega tausi tulafono.
Fakamolemole onooni ki links konei mai lalo mou fakatakitaki:
IMMERSIVE LABS
See ‘togi (mo tamaliki) – online browser-based virtual learning for all abilities www.immersivelabs.com
CYBRARY
E ‘togi online Cybersecurity training with a choice of hundreds of courses http://www.cybrary.it
KHAN ACADEMY
Se ‘togi online videos, exercises, polokalame cybersecurity www.khanacademy.org
Video
Onoono ki te UK NCA’s video fesoasoani ki talavou ke fai cyberchoices tela e tau fai.