A Pokotiaga
Vailakau togi mai website fakaloiloi e se mafai loa o fakapatonu me oko tena ‘lei ki levolo o te ‘lei tela e taliagina, saogalemu kae aoga ki te masaki. Togi o vailakau mai sites e avaka ne ia te mafai o maua vailaku ‘loi, se oko tena ‘lei ki te ‘lei manakogina, fakamataku kae mafai foki o fakamataku ki tou ola.
Ko vailakau fua kola e fakatonu mai ne tokita e tau o inu manafai ne fai ko oti ne fai se faipatiga mo se tino tonu e atamai i te masaki, tela foki e malamalama i te tala fakasolopito o tou masaki kae tela foki e se mafai ne ia o fakasaoloto atu a vailakau kola e se ‘lei io me se taugatonu mo koe. Taimi e fakatonu mai ei vailakau, tokita e taumafai e moa e pulutaki vailakau kesekese kola e se ‘lei te pulutaki io me ka pokotia ki te tulaga o tou masaki.
A Pokotiaga tonu loa o te togi o vailakau kola e fakatonu atu ne te tokita i luga i te internet e aofia ei:
- Inu o vailakau kola e seki fakatonugina mai ne te tino atamai i mea tau masaki.
- Inu o vailakau kola e mafai o fai ne ia ko nisi ou vailakau kola e inu ke seai se aoga – io me fai ne ia tou masaki io me se masaki tela e seiloa ke gasolo loa o masei.
- Te seai se asiasiga mot e fuafua ‘tau kit e tulaga ‘lei, saogalemu mot e aoga tonu o vailakau kona e maua ne koe.
- Vailakau fakaloiloi kola e isi ei ne mea masei i loto. Ko nisi o fakatusaga o mea penei e aofia ei mea ‘taa kimoa, boric acid mo peeni o auala kola e isi ei ne fiti pela mo te lead.
- Inu o vailakau kola e too mu’tana io me too uke te vaega o te vailakau tela e manakogina – io me seai loa se vaega aoga o te vailakau.
- Te inu o vailakau kola ko seke te taimi tela e mafai ei o fakaaoga, se katoatoa te aoga o te vailakau.
- Togi o fagata o te faitama (condoms) kola e se katoatoa te ‘lei io me seai sena puipuiga ki tulaga o masaki kola e fakamafua ne te ‘moe fakatauavaga mo te faitama se tonu mo tou finagalo.
- Te inu o vailakau kola e faite mai koga kola se ‘lei te tumaa ne tino kola seai ne olotou pepa fakamaoni me ne tino atamai.
- Tai se tonu te inuga ou vailakau tela ka fai ‘see te faiga o tou masaki mo te fakatamala i te sokotaki ki tino tonu kola e atamai i mea tau masaki.
- Seai se avanoaga o ave ki tulafono manafai e isi se faklavelave e tupu.
- Nisi fakamatakuga o te togi o vailakau kola ne fakatonu mai tokita i luga i te internet e aofia:
- Faitega o se card tela ne togi ei au mea ke paugisi loa
- Kaisoa tou iloga
- Mea e togi ki se togi e tai maluga loa ma fakapau mo togi i loto i koga togi vailakau masani, tiga loa te fakasalalau mai me togi mama.
- Spyware mo nisi viruses mai website fakaloiloi, tiga ne asiasi koe ki ei io me mai loto phishing emails.
Tausiga ke saogalemu
- Koe e tau faeloa o sokotaki ki se tino atamai i mea tau fakaimasaki io me ko isi sena saolotoga o aveave vailakau ki sose fesili a koe ki luga i se fakalavelave ki mea tau fakaimasaki io me mafai pefea o talavai.
- Sa taumafai o talavai koe ne koe loa.
Katoa loa mo sose mea e togi online, tautali faeloa ki faifaiga faeteete konei mai lalo:
- Sa tali ki, io me tala a link kola e isi ei, mea se manakogina io spam emails mai kampane kola se mataulia ia koa.
- Mai mua o faulu ou fakamatalaga totino mo fai tau card e togi ei au mea i luga i se website, fakapatonu me i te link e puipuigina, i auala e lua konei:
- E tau o isi ata pela me se loka i luga i te browser window frame, tela e matea ne koe mana fano koe o log in io me fakamau ko koe ke saoloto. Onoono fakalei ko te loka ke se tuu i luga i te page… me ka fakaasi mai ei me se site fakaloiloi.
- Te fakatuatusiga o te web e tau o kamata penei ‘https://). Te ‘s’ ko te fakatoetoega o te secure (puipuigina).
- Mailuga e fakaasi mai fua me te link i te vasia o koe mo te pule o te website e lei, kae se fai mai me i te site e lei. E tau o aasi fakalei ne koe te fakatuatusiga mo muna e tai se lave ate see o te tusiga, muna faopoopo mo nisi fakaata mo mea pela e tai faifakatea.
- Aasi fakalua a likilikiga o au mea e togi maimua o fakapatonu te togi o tau mea.
- Nisi websites e mafai o ave ne ia koe ki se third party payment service (pela mo te WorldPay). Fakamautinoa me i sites konei e ‘lei maimua togi atu tau mea.
- Ata puipui kae masaua te password ne filifili ne koe mo sevesi fakamaoniga faopoopo e fakaaoga i nisi websites, pela mo te fakamaonia ki te Visa.
- Onoono ki te fakanofoga totino mo te fakanofonofoga o mea fakafoki a te tino fakatau.
- Log out i taimi katoa o tau website tela ne logged in ei koe io me ne fakaaoga ou fakamatalaga totino mo ou register. Me kafai fua e pono ne koe tau browser e se lava i kona te mafai o sose tino o iloa au mea funa.
- Tausi au lisiti.
- Masaua me ka togi au mea ki te credit card e lasi atu tena puipuiga ilo nisi auala aka maise loa te fakaloiloi, fakapatonuga mo te se oko mai foki la tau mea ne togi
- Aasi faeloa tau credit card mo te paleni o au sene fakalei manafai koe ko oti ne togi au mea o fakapatonu me sao te aofaki tela ne faopoopo, kae ke iloa foki me seai se amioga masei ne fai i te taimi ne fai ei te togiga o au mea.
- Fakamautinoa me i tau antivirus/antispyware software mo firewall e galue ‘lei kae koi ‘lei o fakaaoga mai mua o fano koe online.
Lippoti o vailakau loi
Kafai ne togi ne koe vailakau mo nisi mea fakaimasaki online tela e talitonu koe me se ne mea tonu, io me isi se fakalavelave io me fakamatalaga kola e mafai ei ne tatou o sala tino konei e panaki mo te faitega io togiga o vailakau loi, lippotigina ki pulusimani.