English

Website Fakapaupauga o ‘Togi

Fakapaupauga o ‘togi io me ko sites ‘tukufakatasiga’ ko lasi tena fanakega i te lauilooa i tausaga konei fakamuli. Te masani, mea konei e fakaasi mai ei te lasi o te kalafaga fano ki mua – fakafaigofie koe ke maua se aofaki ‘lei manafai e ‘togi tau insurance, svesi tau sene, ko mea e manakogina, mea tau sokotakiga mo nisi mea aka ko vave kae faigofie – kae mafai aunoa mo se masalosaoga o fanaka tena lauiloa ona ko mea ‘togi online ko fesoasoani ke fanaka. Koe e mafai o seke mo te mafai o isi ne tupe ‘toe manafai e se talitonu koe ki sites konei e fakapaupau ne latou ‘togi. Ke mafai la ne koe o fai, tiga i ei, e manakogina ko eke talitonu me i fakamatalaga kona e maua ne koe e ‘sao katoatoa, kae ‘fou kae fakasolo fakalei mai te mea taua.

A Pokotiaga

  • Ou fakamatalaga ka mafai o faitasi mo nisi websites mo pisinisi.
  • E mafai koe o se maua te fakatokaga tafasili te ‘lei ne fai ne ikuga se manakogina ke fakasolo te fakamauga ki te mea tela e ‘lei kia koe, io manafai nisi fakatokaga seki aofia i tali fakaoti.
  • Nisi websites e pela se loko talia ne latou a faitioga.
  • Se aofaki foliki o mea ne tupu, a sokoga o websites mai te website fakapaupauga o ‘togi – io me ko te site loa ia ia – e iku e loi fua.
  • Phishing emailse akai login mo fakamatalaga o card ‘togi mea, fai mai ia ia mai te website fakapaupauga o ‘togi, tagai la tonuga ne mai te kau fakaloiloi.

Fakaaogaaga o website fakapaupauga o ‘togi aunoa mo se fakalavelave

  • Puipui ou fakamatalaga i te aasi ki te website fakapaupauga o ‘togi i fakanofoga mo manakoga kola e panaki mo fakamatalaga mo mea totino.
  • Kafai se manako koe ke ave ou fakamatalaga totino ki nisi Kampane, fakamautino me mafai ne koe o fano ki tua mai te fakaaoga o te website, penei la ke fakasao ne koe te pokisi tela e fai me se talia ne koe ou fakamatalaga totino ke tufatufa.
  • Fai se fakapaupauga mai te akai ke maua mai a ikuga kola e aoga kia koe, mea pela se gata fua i te ‘togi kae se taumate te faopoopoga i te fakanofonofga o tau insurance, io me faigofie o fakanofoga o te tupe kaitalafu o tai mafulifuli.
  • Aasi mafai ou ikuga e ‘fola mai ona me taugatonu, ‘togi, io me ko te lauiloa kae nea mau mai te website me fakafia taimi e fakafoou ai a fakamatalaga o ‘togi mo te avanoaga o mea ‘togi.
  • Fakaaoga me fia websites: se ko fakatokaga katoa e maua i website katoa tiga i ei te isi o fakamunaga penei ‘ne maua ne matou te fakatokaga tafasili te lei’ io me ‘ne salasala ne matou te maketi’.
  • Iloa me ko oi e fai pisinisi mo koe. Onoono fakalei me te site e tau o fakailoa mai te iloga o te pisinisi (se ko te igoa fua mot e website) mo te fakatuatusiga o te pisinisi, katoa ne manakoga o te tulafono. A fautuaga kona mai luga e fakaaoga foki ki nisi website kola e fakasino atu ne te website fakapaupauga o ‘togi.

Kae ke masaua faeloa

  • Fakaaoga password kola e fui faitaugina. Sa fakaasi au password ki se tino kola e fano ei koe ki website io me fai ei au togitogiga.
  • Kafai e fai koe me i tau akauni togitogi online ko oti ne fakaaoga ne sua tino, fai sau faiga fakavave. Aasi te site online ki te help page.
  • Faeteete ki te pakipaki i luga i links e aumai i emails sona aumai. Pela, e lelei at uke faulu tonu tau website o te fakatuatusiga o tau faletupe ki loto i tau browser, io me faskaaoga se bookmark tela ne faite ne koe kae fakaaoga te fakatuatusiga tonu.
  • Kafai e togi koe mai tau card togitogi, masaua me i te credit card e ofo mai se puipuiga e lasi kii atu mo nisi auala maise lo ate fakaloiloi, e mautinoa kae se mafai o aveave.
  • Kafai e togi i online payment service io me card togi mea, fakamautinoa me i te link e puipuigina, i auala e lua:
  1. E tau o isi se ata o se mea pela me se loka i luga i te browser window frame, tela e sae mai manafai koe ko taumafai o log in io me register. Onoono fakalei i te ata o te loka ke se tuu i luga i te page.. me kafai pena tena uiga mea na se fraudulent site.
  2. Te fakatuatusiga o te web e tau o kamata ki te ‘https://’. Te ‘s’ ko te pati ‘secure’ puipuigina.
  • Mailuga e fakaasi mai fua me te link i te vasia o koe mo te pule o te website e lei, kae se fai mai me i te site e lei. E tau o aasi fakalei ne koe te fakatuatusiga mo muna e tai se lave ate see o te tusiga, muna faopoopo mo nisi fakaata mo mea pela e tai faifakatea.
  • Log out i taimi katoa o tau website tela ne logged in ei koe io me ne fakaaoga ou fakamatalaga totino mo ou register. Me kafai fua e pono ne koe tau browser e se lava i kona te mafai o sose tino o iloa au mea funa.
  • Tausi au lisiti.
  • Aasi faeloa tau credit card mo te paleni o au sene fakalei manafai koe ko oti ne togi au mea o fakapatonu me sao te aofaki tela ne faopoopo, kae ke iloa foki me seai se amioga masei ne fai i te taimi ne fai ei te togiga o au mea.
  • Fakamautinoa me i tau antivirus/antispyware software mo firewall e galue ‘lei kae koi ‘lei o fakaaoga mai mua o fano koe online.

Kafai e isi ne au fesili io me ne mataupu ki luga i te site fakapaupauga o ‘togi

  • Kafai koe e masalosalo ia koe ko oti ne fakatonu ki se website se fakatalitonugina io me fakaloiloi, lippoti te mea ne tupu ki te site fakapaupauga o ‘togi.

Kafai koe mafaufau me ia koe ko pokotia mai uiga fakaloiloi

  • lippoti ki puliusimani

Onoono foki

Fakamatalaga o muna

Phishing

se faiga ke kaisoa iloga tela te kau amio masei e ave ne latou tino ki website masei ko te mea ke mafai o fakailoa olotou fakamatalaga totino pela mo username mo passwords.